Slavonska burza oglasi poznanstva 2014

Dating > Slavonska burza oglasi poznanstva 2014

Click here: ※ Slavonska burza oglasi poznanstva 2014 ※ ♥ Slavonska burza oglasi poznanstva 2014

Povjerenstvo se vodilo zahtjevima da staklenka treba biti jednostavna, ali i posebna, odnosno prepoznatljiva na polici. Za bolje praćenje i očuvanje svih oprašivača, potrebna su dodatna znanstvena istraživanja kao i financijska sredstva koja bi to omogućila. Izložba je otvorena za građanstvo od 6.

Ključne riječi Total 262,964 u analizirali 262,964 upitima za pretraživanje u Google Hrvatska web stranice analitički podaci prikupljeni za 320,846 web stranice organski rezultati 3,484,343 je ukupan broj rezultata za organske pretraživanje. Naime, godišnji prosjek po košnici jest 25 kilograma meda, pojasnili su. A sad… Kažu oni meni neka dobro razmislim. Tako na primjer ne smijemo zaboraviti da dio novca za lijekove primamo od EU, pa smo im stoga dužni i polagati račune kako smo potrošili ta sredstva: za svaku od poticajnih mjera Nacionalnog pčelarskog programa naše Ministarstvo poljoprivrede je obavezno slati izvješće u Bruxelles! I ovom prigodom pozivamo sve foto-amatere iz Hrvatske i zemalja u okruženju da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a su podjednako zaslužni za uspjeh natječaja! Prva će se izložba fotografija održati na 2.

Neonikotinoidi su bili direktan krivac za masovna uginuća pčela širom svijeta, a zabranjeni su tek nakon opsežnih istraživanja, opovrgavanja fitofarmaceutske industrije očitim argumentima i apela od strane pčelara i drugih ekološki svjesnih članova zajednice. Ukupan dojam malo jhe poremetila neočekivana agresivnost dijela pčela koje su se okomile na one lakovjerne i neoprezne — nezaštićene pčelarskom odjećom, ali nitko se od prisutnih nije bojao ni kad bi im se zalomio koji ubod.

Istarska županija - ISTARSKI PČELARI PROSLAVILI DAN SVETOG AMBROZIJA Pčele su odista anđeoska bića: tako su sićušne, a tako nam mnogo daju: za zdravlje, vitalnost, ljepotu, a njihove zasluge u poljoprivredno-prehrambenom sektoru gotovo su nemjerljive.

Novosti iz Udruge proizvođača Slavonskog meda Uz domaćinstvo požeških članova i Požeško-slavonske županije održana je redovna Izborna Skupština Udruge proizvođača Slavonskog meda u dvorani HGK. Dosadašnji predsjednik Željko Vrbas nedavno je postao predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, te je morao tražiti razrješenje s dužnosti, jedan član predsjedništva je odselio a jedan tragično poginuo, te su se morale napraviti popune novog predsjedništva udruge. Od početnih 44 člana koja su upisana prilikom osnivanja udruge, danas brojim 56 članova s područja svih pet slavonskih županija, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija i nekoliko gradova i naselja iz Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Osim što je trebalo popuniti članove u predsjedništvu Udruge, cilj je bio i obavijestiti sve članove da je Udruga uspjela u svojoj ideji i zadatku koji se je postavila pred sebe, a to je zaštita Slavonskog meda i dobivanje Europske oznake zaštite izvornosti. Sada se kreće s postupkom certificiranja svakog pojedinog člana i njegovih proizvoda i meda, te pojačane marketinške aktivnosti s novim imenom i markicama. Za novog predsjednika izabran je jednoglasno Dalibor Vidaković, a popunjena su i mjesta u Predsjedništvu, vodeći računa da budu zastupljeni svi proizvođači po svim županijama. Tvrtka ovlaštena za kontrolu proizvođača meda održala je edukaciju kako voditi sve potrebne zapisnike i evidencije, kako postupati s košnicama kod seljenja, ne smiju seliti izvan područja Slavonije, kako proizvoditi med iz saća, bez zagrijavanja, samo u uređajima za centrifugalno vrcanje meda, medu se ne smiju dodavati nikakvi dodatni sadržaji, čak i pakirnica meda mora biti na području Slavonije, a i prihrana pčela može se vršiti samo sa šećerom proizvedenim u tri slavonske šećerane, Županja, Osijek, Virovitica koji je napravljen od domaćih sirovina. To će svakako puno značiti za veliki broj malih pčelara koji će na taj način dobiti jedan brand pod kojim se mogu nastupiti na tržištu. Jakopović je pozvao medare da se svakako prijave na mjere i ostvare sredstva koja EU daje za sve potrebne kontrole koje moraju proći i platiti u kontrolnom četverogodišnjem ciklusu. Svakako mogu ostvariti i sredstva za marketinške djelatnosti te proširenje svojih proizvodnih kapaciteta. Obećao je punu podršku županije i dalje. Na završnom dijelu svim članovima predsjedništva koji su završili jedan veliki posao, dotadašnji predsjednik Vrbos uručio je poklone, satove s logotipom udruge. IZVOR: Bez pčela nema ni života: Nerazumni čovjek prijetnja prirodi Potpuno zasluženo goransko mjestašce Tršće bilo je ovog vikenda domaćin hrvatskog obilježavanja Svjetskog dana pčela. Čast domaćinstva ove priredbe Tršće je dobilo zbog duge pčelarske tradicije tog kraja, ali i činjenice da u tom naselju postoji Pčelarska ulica, a u njoj Pčelarska poučna staza. Naravno, svečanost je održana upravo u toj ulici i uz Pčelarsku poučnu stazu smještenu na imanju stare pčelarske obitelji Arh. Svakako treba naglasiti kako je inicijativu za proglašenjem Svjetskog dana pčela prije tri godine pokrenuo Pčelarski savez Slovenije koji je kao datum obilježavanja predložio 20. Od samog početka ovu inicijativu podržao je i Hrvatski pčelarski savez čiji je predsjednik Željko Vrbos uz neke druge ugledne pčelare iz Hrvatske nazočio prvom hrvatskom obilježavanju Svjetskog dana pčela kojeg je organiziralo Pčelarsko društvo Grada Čabra, Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije, Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije te Hrvatski pčelarski savez. Plemenita misija Svjetski dan pčela, rekao je jedan od organizatora, Dražen Lušić koji na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci drži katedri za zdravstvenu ekologiju, provodi se kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu. Koliko je ta zaštita i briga o pčelama bitna jasno je iz činjenice da se skoro svaka treća žlica hrane u svijetu oslanja na aktivnosti pčela i drugih oprašivača. Nažalost, pčele su sve više ugrožene, gotovo da više i ne mogu preživjeti bez pomoć ljudi, pa je nužno podizati svijest o njihovom značaju, a drago mi je da su to prepoznali i vodeći svjetski državnici pa je tako, primjerice, Angela Merkel nedavno govoreći o povećanju prinosa u poljoprivredi zatražila smanjenje uporabe pesticida i umjetnih gnojiva, odnosno povećanje broja pčelinjaka uz poljoprovredne površine kako bi pčele vršile oprašivanje potpuno prirodnim putem — rekao je Lušić istaknuvši i činjenicu da je održana i ministarska konferencija o zaštiti pčela. A kakav je to svijet pčela i kako te korisne »zujalice« žive i rade vidjeti se moglo na Pčelarskoj poučnoj stazi koja je uređena ulaganjima Ureda Vlade Republikle Slovenije za Slovence u susjednim državama i po svijetu, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu RS, udruge KIS Gorski kotar, Poljoprivredno-šumarskog zavoda u Ljubljani te Grada Čabra. Riječ je, govori nam Antun Arh, tajnik PD Grada Čabra, o stazi postavljenoj prošle godine na kojoj se uz glavnu tablu s prezentacijom pčelarstva na čabarskom području nalazi još 14 tabli s osnovnim informacijama o pčelama, njihovoj ulozi te funkcioniranju pčelinje zajednice. Predstavljeni su i osnovni pčelinji proizvodi te njihov značaj u prehrani ljudi, a dio staze je i šesnaest suvremenih troetažnih košnica s posebnom sobom za pčelarske radove i natkrivenim trijemom koji omogućuje odmor, čak i izvedbu apiterapije za zainteresirane posjetitelje, rekao je Arh. Andrej Žagar, predsjednik PD Grada Čabra naglasio je kako su pčelari s ovog područja ponosni na činjenicu da je upravo Tršće i ovaj kraj izabrano za prvo obilježavanje Svjetskog dana pčelarstva u Hrvatskoj. Čisti okoliš — Pčelarstvo je ovdje dugogodišnja tradicija koju nastojimo njegovati i održavati, a svakako nam na ruku idu i uvjeti jer bez kemijske industrije i sličnih zagađivača prirode pčele mogu živjeti i raditi u potpuno prirodnim uvjetima — rekao je Žagar. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane EFSA , većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela. Stoga pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima. Svaki će crtež biti skeniran i objavljen na našoj. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MBi treba biti u formatu. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora. Nagrade ćemo dodjeliti na druženju pčelara bujštine u rujnu 2017. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova. NAGRADE ZA FOTOGRAFIJE: nagrada: VELIKI MEDENI PAKET nagrada: SREDNJI MEDENI PAKET nagrada: MALI MEDENI PAKET NAGRADE ZA CRTEŽE: 1. U 15-ak od ukupno 80-ak košnica koliko ima pronašao je 30 tuđih okvira koji su umetnuti. Stavio bi ih kako bi prikrio krađu Pilajevih okvira na kojima su leglo, a možda i matica. Tako nešto može napraviti samo netko tko se bavi pčelama, uvjeren je Pilaj. U mirovini sam, a pčelarstvo i proizvodnja meda su mi glavni hobi i ljubav. Košnice se nalaze kod Motovuna i još lani sam sumnjao da na krađu, kada se to prvi put dogodilo. No, sada sam siguran jer poznajem svoje okvire s leglom i pčelama, koje su otuđene direktno iz košnice. Primijetio sam druge okvire, a šteta će biti i veća nakon što pregledam sve košnice, ispričao nam je ovaj Porečan s kojim smo se susreli u prostoru udruge Nektar u centru grada, a s njim su bili i članovi, tajnik Ivan Kovač, član upravnog odbora Nektara Stjepan Klicić i Ivica Vladić koji ovim putem žele ostale upozoriti da se to može dogoditi i drugima upravo sada. Za oko dva tjedna predstoji nam bagremova paša pa je netko odlučio svoju pčelinju zajednicu ojačati i time na kraju dobiti više meda, kaže Pilaj koji je krađu pazinskoj policiji prijavio u srijedu. Košnice su pomaknute, u svakoj je pronašao po dva tuđa okvira pa je procijenio da je zasada šteta od osam do deset tisuća kuna ako se pčele prodaju na tržištu. No, ako bagremova paša bude uspješna, odnosno ako to bude dobra godina za med šteta se može procijeniti na 30 do 50 tisuća kuna. Naime, godišnji prosjek po košnici jest 25 kilograma meda, pojasnili su. Kovač i Pilaj su naglasili da se takve krađe već godinama događaju na području Bujštine ponajviše, a ima i slučaja u drugim krajevima Istre. No, krađu je doživio samo jedan član kod Vižinade. Molimo policiju da nadzire područja s pčelinjacima a lokalne zajednice da nas podupru. Naime, u suradnji s njima i uz pomoć lovačkih društava, kao jedino rješenje, kanimo postaviti nadzorne kamere, svatko pored svojih pčelinjaka. Društvo samo općenito priča o zaštiti pčela, kao regulatorima opstanka ljudskog roda i prirode općenito, ali uglavnom se ništa ne poduzima, pojasnio je Ivan Kovač. Na kraju su poručili lopovima, sadašnjima i onima koji o tome razmišljaju, da poduzimaju mjere kako bi se zaštitili te da im spremaju iznenađenja. Kocijančić u Glasu Istre, 30. UPU PGZ GODIŠNJU PČELARSKU NAGRADZ ZA IZNIMNE DOPRINOSE RAZVOJU I PROMOCIJI PČELARSTVA POSTHUMNO DODIJELILA MILANU ČUBRIĆU Milan Čubrić rođen je u Pirovcu 18. Obitelj Čubrić u Pirovcu se bavila pčelarstvom. Svoj je radni vijek gospodin Čubrić odradio u riječkom Elektroprimorju te u Općini Kostrena, gdje je obnašao dužnost prvog načelnika Kostrene. To je društvo niz godina bilo jedino pčelarsko udruženje na području tadašnje Zajednice općina Rijeka, odnosno za pčelare s područja sadašnje Primorsko-goranske županije. Čubrić je tijekom godina svoga djelovanja u Pčelarskom društvu Rijeka obnašao funkcije člana Upravnog odbora, blagajnika, tajnika, a najduže je bio na funkciji predsjednika, na koju je biran u nekoliko navrata, s prekidima u razdoblju od čak 18 godina. Obol društvenom radu dao je i u Hrvatskome pčelarskom savezu, gdje je tri mandata obnašao dužnost člana Upravnog odbora. Gospodin Čubrić bio je velik pčelar u najširem smislu te riječi. Dulje je vrijeme pčelario s više od 400 pčelinjih zajednica. Bio je najveći promotor meda od kadulje. Na otoku Cresu imao je dva pčelinjaka. Svoje je bogato pčelarsko iskustvo gospodin Milan Čubrić susretljivo prenosio na mlade pčelare početnike, kojima je doslovce bio pčelarski otac i majka. Održao je bezbroj edukativnih predavanja o pčelarstvu i tehnologiji pčelarenja i nikad nije naplatio honorar za to. Bio je zagovornik stalnoga stručnog educiranja pčelara. U pravilu bi godišnje organizirao tri-četiri predavanja za pčelare s područja Primorsko-goranske županije. Ostvario je uspješnu međunarodnu suradnju na području pčelarstva, primjerice, vrlo je uspješnu i produktivnu suradnju imao s pčelarima iz tadašnje Čehoslovačke. Kao prvi dopredsjednik Organizacijskog odbora Zlatnog ulišta, 2007. Za svoj dugogodišnji volonterski rad dobio je Zlatnu plaketu Hrvatskoga pčelarskog saveza za doprinos razvoju i unapređenju pčelarstva na području Republike Hrvatske. Na njoj je gospodinu Milanu Čubriću posmrtno dodijeljena Godišnja pčelarska nagrada za 2017. Svečanoj je sjednici nazočila rodbina pokojnoga gospodina Čubrića, pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj gospođa Melita Raukar, član Upravnog odbora Hrvatskoga pčelarskog saveza gospodin Đuka Petrić te mnogobrojni pčelari i gosti. Nagradu je preuzeo Josip Čubrić, sin pokojnoga gospodina Milana Čubrića. Izložbe fotografija su bile upriličene na više mjesta u Hrvatskoj i uvijek su bile dobro posjećene i nagrađene pozitivnim komentarima i snažnom podrškom. Na treći je Natječaj pristigao 51 autorski rad 19 fotografa iz Istre, ali i drugih krajeva naše domovine, što je potvrda sve jasnijeg senzibiliteta javnosti prema temi natječaja. Na natječaju su ove godine sudjelovali i polaznici vrtića i učenici nižih razreda osnovnih škola iz Buja, Poreča i Pule koji su poslali 28 crteža na temu pčela i zdravog okoliša. Nakon stručnog ocjenjivanja nagrađene su 3 najbolje fotografije. I dok su najuspješniji fotografi osvojili nagrade u vidu paketa pčelinjih proizvoda doniranim od strane pčelara Bujštine, mališani su za svoj doprinos nagrađeni prigodnim slikovnicama. Za prvu izložbu u Istri 2018. Svečanom otvorenju izložbe 6. Zbog bolesti nažalost je izostao predsjednik Udruge pčelara Bujštine Arduino Bubola, pa su posjetitelje u ime organizatora pozdravili Vlado Jažić, dopredsjednik Udruge i Morena Moferdin, voditeljica Gradske knjižnice u Novigradu. Ovo je drugo njegovo predavanje u ovom prostoru, ali uvijek zanimljivo kako kolegama pčelarima tako i drugim posjetiteljima. Na svim svojim istupima Kovač nastoji prenijeti svoja znanja i iskustva u kombiniranju meda s raznim začinskim i drugim ljekovitim biljem, slasnim delicijama kojima počasti svoje goste na OPG-u u Radošima kod Poreča gdje je odnedavno i prva paleo farma u Istri. Osim već viđenih kombinacija meda s limunom, ljekovitim biljem i maslinovim uljem Kovač je pokazao i nove: s malvazijom i teranom i tako ponovo dokazao svoju gastronomsku inovativnost i poduzetnost koja bi trebala biti primjer i drugim pčelarima u Istri i šire u kontekstu produžetka turističke sezone kroz razne vidove pčelarskog turizma, paralelno s činjenicom da med i druge pčelinje proizvode ne treba koristiti isključivo zbog ljekovitih svojstava, već i u svakodnevnoj prehrani. Nakon razgledanja fotografija i predavanja, uslijedila je degustacija proizvoda OPG-a Kovač i neformalno druženje. Izložba je otvorena za građanstvo od 6. TEKST: Damir Gregurić, Udruga pčelara Bujštine FOTO: Morena Moferdin, Gradska knjižnica Novigrad Udruga Pčelara Bujštine, Trg J. Tita 6, 52466 Buje temeljem čl. AKTIVNOSTI UDRUGE PČELARA BUJŠTINE U 2017. Uz zanimljiva predavanja za pčelare i građanstvo, degustaciju nagrađenih medova, organizator se pobrinuo da i kulturno-umjetničkim i drugim prigodnim sadržajima uljepša ovaj događaj od izuzetne važnosti za unaprjeđenje pčelarstva na Labinštini i šire. Katarine Hlebine kao suorganizatori pozivaju sve pčelarke i pčelare Lijepe naše, da svojom nazočnošću uveličaju manifestaciju: XXI HLEBINSKI SUSRETI PČELARA koji se održavaju povodom obilježavanja blagdana zaštitnika i učitelja svih pčelara Svetog Ambrozija, u nedjelju, 3. Katarine predvođena Redom Svetog Ambrozija i zastavama okupljenih udruga 11. Kotizacija po osobi iznosi 100 kn i može se uplatiti na žiro račun udruge ili kod blagajnika udruge Javorke Kupec na licu mjesta. Pčelarska udruga LIPA Koprivnica HR2223860021100512889 Poziv na broj: 03122017 Kontakt osobe mob: [phone] Davorka Oreški mob: [phone] Zdenko Lončarić Nadamo se da ćete svojim dolaskom uveličati XXI HLEBINSKE SUSRETE PČELARA kao koljevku Reda Sv. U očekivanju vašeg dolaska na XXI Hlebinske susrete sve Vas lijepo pozdravljam uz pčelarski pozdrav MEDNO! Prijava na natjecanje Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani pčelari koji se bave proizvodnjom i prometom pčelinjih proizvoda. Zainteresirani natjecatelji trebaju dostaviti tri 3 staklenke meda od 370 ml po 500 g za svaki uzorak koji se proizvodi na području Republike Hrvatske u 2017. Med mora biti u tekućem stanju. Prilikom prijave svaki natjecatelj dostavlja zapisničaru : ime i prezime, adresu, broj mobitela, mjesec kad je vrcan med, vrsta meda, lokacija. Za troškove analize prijavljeni je natjecatelj obavezan uplatiti za prvi uzorak 75 kn po uzorku, a za naredne uzorke 50 kn prilikom prijave. Članovi udruge uplačuju 50 kn po uzorku. Natječaj je otvoren od ponedjeljka 16. Prijava i predaja uzorka za članove udruge i pčelare koji nisu članovi udruge vršit će se u prostorijama udruge: Rudarska 1, Labin u srijedu 18. Uzorke će zaprimiti komisija u sastavu Emil Licul — predsjednik komisije, Fredi Petrović — član, Silvia Stepančić — član ,Roberta Mijaton — član, Cvetko Gortan — zapisničar. Na uzorke ne lijepiti etikete već napisati na papir: ime i prezime, adresu, broj mobitela, mjesec kad je vrcan med, vrsta meda, lokacija. Uz uzorke meda poslane poštom obavezno priložite kopiju uplatnice! Svi uzorci se šifriraju. Uzorci moraju biti u udruzi zaključno sa 3. Po obavljenoj analizi, za uzorke koji budu pozitivno ocjenjeni, obavit će se senzorsko organoleptičko ocjenjivanje u Labinu 2. Proglašenje pobjednika i podjela priznanja Najbolje ocjenjenim medovima 2. Ocjenjeni će medovi biti izloženi na završnoj svečanosti, gdje će se moći kušati. Nakon završnog natjecanja sav će se pristigli i ocjenjeni med pokloniti u humanitarne svrhe. Za sva druga pitanja i detaljne informacije na raspolaganju vam je tajnik udruge Cvetko Gortan 098 193 8550 i Roberta Mijaton 095 810 54 78 Organizacijski odbor 2. Đurđevečki medveni den i VI. Manifestacija ima edukativni, kulturno-umjetnički, izložbeno-prodajni i turističko-promotivni karakter. Priprema se bogati program sa svrhom popularizacije pčelarstva, korištenja pčelinjih proizvoda na kojem će biti i degustacije, kulturno umjetničkog programa, zabave, ali i korisnih informacija te gastro kutak s medenim doručkom. Posjetitelji će moći na štandovima razgledati, kušati i kupiti pčelinje proizvode i donacijskim prilogom dobiti kolače od meda. Prigodnim programom predstavit će se Puhački orkestar DVD-a Đurđevac, dječji vrtići i osnovne škole đurđevačke Podravine. Pozivamo Vas sve u Đurđevac na 14. ĐURĐEVEČKOG MEDVENOG DENA 2016: 9,00 — okupljanje pčelara i postavljanje štandova 10,00 — nastup puhačkog orkestra DVD-a Đurđevac 10,15 — otvaranje 14. Smotra se održava uz potporu Primorsko-goranske županije, Grada Opatije i Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ. Zamišljen je kao manifestacija izložbenog, prodajnog, degustacijskog i edukativnog karaktera. Planirani stručno-edukativni program će se odvijati paralelno s izložbom proizvođača pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme, a ove godine novost u programu će biti Burza pčelarske opreme. U sklopu sajma će se organizirati i Sajam hrvatskih vina i autohtonih delicija GastExpo 2017. Pozivamo sve zainteresirane izlagače — pčelare i proizvođače pčelarske opreme da iskoriste priliku, te predstave svoje proizvode na ovogodišnjoj smotri. Izlagački prostor je besplatan, a sve informacije se mogu dobiti upitom na mail ili na internetskoj stranici Udruženja. TRADICIONALNO JESENSKO OKUPLJANJE PČELARA BUJŠTINE U subotu, 23. Gulaš u kotliću pripremio je Slavko Biuk, palentu Marinko Blažević, za roštilj i vino zaslužan je Franko Matijašić, a za kolače su se pobrinule naše pčelarke i supruge. Nakon što je pozdravio sve prisutne, predsjednik Udruge Arduino Bubola je ponovio najvažnija događanja koja nas čekaju u jesen. Prvo i najvažnije: 20. Goran Mirjanić, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Banjaluci, ekspert za područje pčelarstva, jedan od najangažiranijih stručnjaka po ovim pitanjima ne samo u BiH, već i u široj regiji, za čije se predavanje održano u Pučkom Učilištu u Bujama 16. Po izboru stručnog žirija najboljom fotografijom za 2017. Fotografije će doskora biti izložene širom Istre, a odabrane će u proljeće 2018. Bubola je rekao i par riječi o podjeli sadnica medonosnog bilja lipa, kesten, evodija, sofora sufinanciranih od strane Županije istarske. Svaki član Udruge ima pravo na 7 sadnica uz doplatu 5,00 kn po sadnici. Ukoliko dio članova odustane, odnosno ne želi sadnice, ta količina je slobodna za one koji to žele uz istu nadoplatu. Dobavljač sadnica je tvrtka Ures iz Umaga, a sadnice će se dijeliti u njihovom vrtnom centru Umaška 47 a. Bubola se osvrnuo i na poziv HPA Područne službe Pazin na upis u jedinstveni registar farmi. Voditelj ispostave za Istarsku županiju Rimanić Neven već je obavio ovu aktivnost u par drugih istarskih pčelarskih udruga, pa ćemo i uskoro dogovoriti točan termin sastanka u Pučkom učilištu u Bujama. Nakon toga je pozvao goste da iskoriste priliku i posjete obližnju špilju Mramornicu, što je s oduševljenjem prihvaćeno, pa smo se ubrzo uputili pješice do ulaza. Unutrašnjost ove špilje stručnjaci svrstavaju među najveće i najljepše prirodne fenomene u Istri. Od samog ulaza u spilju, okomite stube vode do velike dvorane bogate sigama raznih boja, velikim stalagmitima visokim do trinaest metara i širine do deset metara. Spiljske staze su dobro uređene, pa smo s njih zavirili u taj čaroban podzemni svijet o kojem nam je gotovo sat vremena pričala dobro raspoložena speleologinja — vodič naše grupe. Po povratku u lovački dom, nastavilo se druženje koje je uz roštiljadu i dobro vino u izuzetno toploj atmosferi trajalo sve do zalaska sunca. I ove je godine izostala glazba u živo i recitacije našeg kolege Alojza, no usprkos tome bilo je živo i vedro, puno smijeha i veselja, a pred sam rastanak nas je prijatelj iz Slovenije Radoslav Konstantin Košte više nego ugodno iznenadio i jednom romantičnom pjesmom. Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani pčelari. Za svaki je uzorak meda potrebno dostaviti dvije staklenke od po 450 grama meda. Med koji se predaje na ocjenjivanje ne smije biti kristaliziran i mora biti procijeđen. Na staklenci treba biti naljepnica s čitko navedenim: imenom i prezimenom pčelara, njegovom adresom, godinom rođenja i telefonskim brojem te vrstom meda, lokacijom s koje med potječe i godinom njegove proizvodnje. Uzorci se dostavljaju od 1. Osoba za kontakt i adresa za dostavu: Miroslav Kolar, Lička 52, 32010 Vukovar. Ocjenjivanje meda održat će se 24. Naknada za ocjenjivanje meda iznosi 60 kuna po uzorku. Proglašenje pobjednika i dodjela diploma i nagrada održat će se 8. U svim će se uzorcima vlaga mjeriti refraktometrom. Sav med prikupljen za potrebe ocjenjivanja bit će doniran u humanitarne svrhe. Prijava za natjecanje 1 Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani pčelari iz RH i inozemstva s medom iz vlastite proizvodnje koji nije stariji od jedne godine te ga na zalihi ima najmanje 25 kg. Staklenke moraju biti napunjene do donjeg djela grla iste nikako do vrha i zatvorene novim metalnim poklopcem. Med ne smije biti kristaliziran, mora biti procijeđen i bez trunja. Udio vlage u medu ne smije biti veći od 20%. Uz uzorke meda poslane poštom priložiti kopiju uplatnice. Mažuranić 70 10000 Zagreb — ili osobno: 07. Iznos kotizacije plaća se prilikom predaje uzoraka ili na: žiro-račun PD Zagreb, IBAN broj: HR 3623600001101460330, s naznakom: za Zagimed 2017. Pogledati se može na: 7 Uredno pristigle uzorke meda, s plaćenom kotizacijom, preuzima Komisija za ocjenjivanje urednosti i šifriranje uzoraka. Fizikalno-kemijska analiza pristiglih uzoraka obaviti će se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, do 28. Organoleptičko ocjenjivanje obaviti će se također na PBF-u, od strane educiranih ocjenjivača s višegodišnjim iskustvom. Nabolji medovi u kategoriji dobivaju plaketu ŠAMPIONA vrste ukoliko pristigne najmanje pet uzoraka za pojedinu vrstu meda, te se proglašava ukupni ŠAMPION za med iz Hrvatske te med iz inozemstva. Svaki natjecatelj dobiva i Bilten sa pojedinačnom ocjenom i ukupnim rezultatom za svaki uzorak. Dodjela priznanja pčelarima obaviti će se na završnoj svečanosti okvirni datum 24. Točan datum, dodjele priznanja objaviti ćemo naknadno na internetskim stranicama PD Zagreb i Hrvatskog pčelarskog saveza. Za sva druga pitanja i detaljnije informacije na raspolaganju vam je voditelj projekta: Ante Štavun, mob. U ime Pčelarske udruge Lipa iz Pazina pismo je potpisao njen predsjednik Ranko Anđelini, za Pčelarsku udrugu Kuš Cres — Mali Lošinj potpisnik je predsjednik Mladen Dragoslavić, u ime Pčelarske udruge Učka iz Opatije potpisao je predsjednik Robert Kos, dok je u ime Obalnog čebelarskog društva Koper potpisnik ovog dokumenta predsjednik udruge Milan Brčin. Ovim pismom namjere sve četiri zainteresirane strane ili formalno dvije: hrvatska i slovenska potvrđuju da su usuglasili i prihvatili zajedničku specifikaciju za zaštitu istarskog meda, te se obvezuju da će, kao nositelji zahtjeva za zaštitu naziva Istarski med — Istrski med, tu specifikaciju dostaviti ministarstvima poljoprivrede Hrvatske i Slovenije u roku od 60 dana, kako bi se proveo službeni postupak zaštite najprije na nacionalnoj razini — istarskog meda u Hrvatskoj, te istrskog meda u Sloveniji — a zatim podnio zajednički zahtjev Bruxellesu za zaštitu istarskog-istrskog meda europskom oznakom izvornosti. Time je najsloženiji dio procedure prekogranične zaštite istarskog meda u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre dovršen na način sličan kao što je to bilo kod hrvatsko-slovenske zaštite istarskog pršuta, samo što je u ovom slučaju preskočena, zapravo izbjegnuta, mogućnost usporavanja postupka zbog prigovora jedne od zainteresiranih strana. Sad su na potezu ministarstva poljoprivrede obiju zemalja, koja moraju provesti proceduru zaštite istarskog meda oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, da bi se i formalno mogao u Bruxelles uputiti zahtjev za zaštitu oznakom izvornosti na europskoj razini. Navedeni su i kemijski odnosno organoleptički parametri za svih sedam vrsta meda i pravila kojih se treba pridržavati u proizvodnji primjerice, pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med , te niz drugih odredbi kojima je cilj očuvanje posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi na ovom području. Sljedeće vijesti koje treba očekivati u daljoj proceduri zaštite istarskog meda su rješenja hrvatskog i slovenskog ministarstva poljoprivrede o zaštiti oznakomizvornosti istarskog odnosno istrskog meda na nacionalnoj razini u obje države. ŠIŠOVIĆ Tekst: Davor Šišović Foto: Nikola Cvitan Dizajn nacionalne staklenke za med Povjerenstvo za odabir dizajna nacionalne staklenke za med na sastanku u HPS-u održanom 29. Povjerenstvo se vodilo zahtjevima da staklenka treba biti jednostavna, ali i posebna, odnosno prepoznatljiva na polici. Povjerenstvo u sastavu Krešo Piljak — predsjednik povjerenstva, Zdravko Bedeniković — predstavnik proizvođača Vetropak , Dalibor Janda — Ministarstvo poljoprivrede, Anton Vrlić — izv. Svaki sudionik Povjerenstava dobio je listu sa imenima sudionika natječaja, nakon što su se pregledali svi radovi davali su ocjenu od 1 — 5. Radovi su se otvorili i napravila se je lista sa imenima sudionika natječaja. Prije samog ocjenjivanja predstavnik proizvođača stakla dao je ocjenu izvedivosti. Predsjednik Povjerenstva izvjestio je da je natječaj bio otvoren do 03. Do tog datuma stiglo je 10 radova, a 2 rada stigla s datumom otpreme 04. Pregledavali su se radovi 1. Vlade Petričevića i Ane Linte, 7. Ines Katić Križmanić, 8. Veljka Linte, Karla Pavičića i Ane Linte. Nakon ocjenjivanja prvo mjesto za dizajn nacionalne staklenke za med dobila je Klara Marelić, drugo mjesto Danijela Sučević, a treće mjesto osvojila je Ines Katić. Pod medijskim pokroviteljstvom Hrvatskog pčelarskog saveza organizator objavljuje: JAVNI NATJEČAJ ZA 9. REGIONALNO OCJENJIVANJE MEDA OSIJEK 2017. Med ne smije biti kristaliziran, med može imativlagu maksimalno do 20 %, na naljepnici trebaju biti napisani slijedeći podaci: ime i prezime pčelara OIB,ili JMBG , točna adresa, godina rođenja, vrsta meda, godina proizvodnje, lokacija s kojeg med potječe. Obavezan je i kontakt telefon ili e-mail. Kotizacija po uzorku meda je 120,00 kn. Najbolje ocjenjeni med iz RH na natjecanju dobit će pehar. Najbolje ocjenjeni med od pčelarke iz RH na natjecanju dobit će pehar. Najbolje ocjenjeni med iz inozemstva na natjecanju dobit će pehar. Ako u jednoj vrsti ima više od 5 uzoraka meda,najbolje ocjenjeni uzorak nosi titulu šampion grupe. U svakoj grupi prvih 7 nagrađenih uzoraka dobit će nagrade sponzora. Diplome zlatnog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih od 18,00 do 20,00 bodova. Diplome srebrnog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih od 16,00 do 17,99 bodova. Diplome brončanog obilježja i medalja dobivaju se sa osvojenih od 14,00 do 15,99 bodova. Pčelari mogu maksimalno poslati za ocjenjivanje 5 uzoraka meda. Sponzori ocjenivanja i nagrade Apivita Varaždin, Bayer Hrvatska , Syngenta Hrvatska, Agroglas Osijek, Eurofinans Osijek, MIBA APIS Novi Sad, DACOM 021 Novi Sad, Pioneer Hrvatska. Sav pristigli i ocjenjeni med poklonit ćemo u humanitarne svrhe. Protokol ocjenjivanja Prijem meda od 25. Kemijsku analizu vlaga, digitalnim ref. HMF i elektroprovodljivost radi Poljoprivredni fakultet, Zavod za kemiju u Osijeku od 1. Organoleptičko-senzorsko ocjenjivanje meda uradit će se 12. Rezultate će se objaviti 30. Ovo je jedan od značajnijih projekata s ciljem daljnjeg razvoja pčelarstva Čabarskog kraja istaknuo je Antun Arh , predsjednik Pčelarskog društva grada Čabra. Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Ureda vlade Republike Slovenije za Slovence u susjednim državama i po svijetu i Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije, zatim realiziran je uz pomoć Udruge KIS Gorski kotar i KGZ Kmetijstvo gazdarskega zavoda Ljubljana. Pčelarska poučna staza sastoji se od obnovljenog oglednog pčelinjaka, sa odgovarajućim prostorom za praktično usavršavanje pčelara, školske djece i posjetitelje. U pčelinjaku je smješteno 16 AŽ košnica, te posebna soba za pomoćne pčelarske radove. Isto tako pčelinjak omogućuje izvedbu apiterapije inhalacijom. Po pčelarskoj poučnoj stazi postavljene su table s osnovnim informacijama o pčelama, njihovoj ulozi i funkcioniranju pčelinjeg društva. U sklopu staze zasađen je vrt sa medonosnim biljkama i predstavljeni su osnovni pčelinji proizvodi. Otvorenju pčelarske poučne staze nazočili su, te obratili se prisutnima s nekoliko riječi g. Rudi Merljak, predstojnik ureda Vlade Republike Slovenije, mag. Tanja Strniša, državna tajnica Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije, g. Jože Benec, direktor KGZ Kmetijskog gazdinskega zavoda Ljubljana, zatim v. Nedjeljko Mrakovčić, predstavnici Udruge KIS Gorski kotar i drugi uvaženi gosti. Pčelarsku poučnu stazu blagoslovio je mjesni župnik Mate Benišić. Na sastanku će biti riječi o aktualnoj problematici u pčelarstvu na području djelovanja Udruge: potporama Grada Koprivnice i KKŽ, manifestaciji Medenjak fest i radu povjerenika očekuje se dolazak predstavnika HPS-a. Više o tome u pozivnici: ČEBELARI IZ IDRIJE U POSJETI KOLEGAMA IZ LABINA U subotu, 27. Udruga pčelara Labin primila je u goste četrdesetak pčelara iz ČD Idrija. Idrija je gradić na zapadu Slovenije kojeg s Labinom povezuje rudarstvo nekad je to bio najveći rudnik žive u svijetu, dok se u Labinu vadio ugljen , a danas ih povezuje i rudarski muzej. Naime, Idrija je 2011. Nakon dobrodošlice koju je gostima u ime Grada Labina i LAG-a Istočna Istra poželjela gospođa Mirela Faraguna, prvi je na redu bio posjet Polivalentnoj dvorani koja je nekad bila upravna zgrada rudnika, a danas je u njoj smješten multimedijalni centar i Gradska knjižnica. Ovdje je slovenskim pčelarima prezentirana povijest labinske udruge koja je prije dvije godine proslavila svoju 35. Sve su to itekako bliske teme i pčelarima i čebelarima, pa su se razlike u podneblju, tehnologiji pčelarenja i sortama meda posve izgubile, a na prvom je mjestu ostala zajednička ljubav prema pčelama. Potom je goste preuzeo stručni voditelj Narodnog muzeja, diplomirani arheolog i profesor povijest Vedran Kos i poveo ih u obilazak rudnika i Lamparne, sjedišta nekadašnje uprave rudnika. Iza toga je uslijedilo još jedno ugodno druženje — s Williamom i Anessom Negri, nasljednicima čuvene labinske plemićke obitelji, danas vrsnim proizvođačima ekstra djevičanskog maslinovog ulja za čiju su kvalitetu osvojili mnoge medalje, pa su ga i ovom prigodom prezentirali kroz vođenu degustaciju u galeriji palače Negri. Nakon kratkog odmora, par feta istarskog pršuta, sira i odličnog vina uslijedio je obilazak starog dijela Grada Labina i Narodnog muzeja, jednog od 10 najoriginalnijih muzeja u Hrvatskoj. Najatraktivniji dio muzeja smještenog u baroknoj palači Battiala-Lazzarini, nalazi se u podrum gdje je uređena replika rudarskog okna koja podsjeća na bogatu prošlost labinskih rudnika. Uistinu, predivan završetak prekrasnog dana i programa koji su za slovenske kolege pripremili labinski pčelari zajedno s pokroviteljima i prijateljima. Večera u restoranu Dorina u Plominu bila je prigoda da se izmjene darovi i dogovori slijedeći susret u Idriji. Predsjednik ČD Idrija gospodin Martin Kolenc još se jednom zahvalio domaćinima na toplom prijemu i više no ugodno provedenom danu na Labinštini koja će im svima ostati u dragom sjećanju, a predsjednik UP Labin Darko Martinović je slovenske kolege pozvao da dođu na drugu smotru meda Ripenda 2017. Ovakvi susreti kolega iste struke uvijek su od obostrane koristi zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u prijateljskoj atmosferi. Suradnja između lokalnih akcijskih grupa Idrije i Labina postoji već par godina, pa sam posve siguran da druženje između idrijskih i labinskih pčelara neće završiti samo na ovom izletu, već da će obje strane poraditi na još jačem zbližavanju kroz nove zajedničke aktivnosti. TEKST: Damir Gregurić FOTO: Cvetko Gortan, Kristian Stepčić Reisman SLOVENSKI PČELARI U POSJETI POREČKIM KOLEGAMA Udruga pčelara Nektar iz Poreča osnovana prije 33 godine, danas okuplja preko 60 pčelara s područja Poreštine i uz kontinuirani rad na povećanju broja pčelinjih zajednica, edukaciju novih generacija pčelara, predškolske i školske djece, te popularizaciju pčelinjih proizvoda među građanstvom već par godina pomno prati nove trendove u ovoj gospodarskoj grani i čini mnogo na promociji gastronomije na bazi meda, apiterapije i pčelarskog turizma, a poseban naglasak daje na razvitak suradnje s drugim udrugama u zemlji i inozemstvu. Posljednji put su bili krajem travnja prošle godine kad su osim na Poreštini, posjetili još jednog vrsnog istarskog pčelara Svetozara Jankovića u Livadama. S druge strane, pčelari iz hrvatskog dijela Istre redovno bi učestvovali u regionalnim natjecanjima u kvaliteti meda u Kopru, a nerijetko i osvajali visoka priznanja za svoje proizvode. Ovo je društvo osnovano u spomen slavnom izumitelju AŽ košnice rođenom u Ilirskoj Bistrici daleke 1907. Udruga pčelara iz Postojne je nešto mlađa, osnovana je 1951. U Badernu je iz Slovenije stiglo tridesetak pčelara, a na edukativno-prezentacijskoj radionici im se pridružilo još desetak kolega iz hrvatskog dijela Istre. Svojim je gostima Banko prvo pokazao ogledni pčelinjak i laboratorij, zatim je održao predavanje i prezentirao uzgoj matica. Nakon toga domaćin je sve prisutne počastio ićem i pićem, a nije nedostajalo ni dobre pjesme uz poznatog istarskog glazbenika i zabavljača Serđa Valića, koji je svojim roženicama, praćenim Petrovim bidofonom i još par harmonika, dodatno zagrijao ionako toplu atmosferu između čebelara i pčelara. I ovo je druženje dokazalo da pčelari, zahvaljujući svojoj skromnosti i otvorenosti, prednjače u promicanju vrijednosti međunarodnog dijaloga, jer im je zajedničko ono najvrednije — ljubav prema pčelama, pa stoga političkih, kulturnih ili jezičnih barijera između pčelara bez obzira iz kojeg kraja svijeta dolazili, nikad nije bilo niti će ikad biti! Još jednom ćemo pohvaliti organizatore ovog susreta i domaćina, u nadi da će ovakvih i sličnih druženja biti još mnogo! Medno i pčelarima i čebelarima, vidimo se uskoro u Sloveniji! U Poreču se 12. Na prvoj izložbi 1994. Od četvrtog izdanja Vinistre 1997. Vinistra je koncipirana u dva dijela: izlagački i ocjenjivački, ali se paralelno održavaju i stručni skupovi na kojima se obrađuje aktualna vinogradarsko-vinarska tema. I dok na jednom kraju izložbe ljubitelji vina degustiraju i istražuju vinski svijet Istre, na drugom kraju u sklopu Vinistra Gourmeta, posjetitelji imaju priliku kušati i razne delicije domaćih i svjetskih chefova sljubljene s vinima izlagača. Svake se godine organizatori trude unijeti i neku novost u sadržaj izložbe, pa po tom pitanju i 24. Ove su godine Udruga pčelara Lipa iz Pazina u suradnji s udrugom Vinistra i Turističkom zajednicom središnje Istre organizirali posebnu radionicu pod nazivom VINO I MED o poveznicama između ove dvije komponente u enogastronomiji. Događaj je upriličen 12. Pisac ovih redova ovdje se našao u svojstvu dopisnika iz Istre, a prvi put, zajedno s još dvadesetak sudionika u radionici i u ulozi degustatora i to ne jednog, već tri autohtona istarska užitka: vina, meda i sira. I moderatori su naglasili da su arome meda danas legitimno na popisu organoleptičkih osobina vina i u svakodnevnom sommelierskom rječniku, ali da žele učiniti svojevrstan iskorak i spajati na prvi pogled nespojive komponente i arome u potrazi za savršenom kombinacijom koja bi trebala oduševiti sve zahtjevnije turističko tržište. U uvodu su prisutni informirani da će kušati pet različitih sorti meda i vina iz središnje Istre, a kao medij koji će ih povezati i sljubiti je kravlja skuta, također iz središnje Istre, nakon čega im je pojašnjen i sam protokol degustacije. Na radionici je kombiniran pinot sivog rosea Robija Bertoše iz Kaldira s lipovim medom Lorene Šestan iz Cerovlja, malvazija Ranka Anđelinija iz Pazina s cvjetnim medom Gorana Gržetića iz Cerovlja, odležana malvazija Anno domini Nikole Benvenutija iz Kaldira s medljikovcem Vinka Dantinjane iz Pazina, merlot Mateja Bažona iz Gračišća s kestenovim medom Darka Korena iz Katuna Trviškog i na kraju teran Barbarossa Klaudija Tomaza iz Motovuna s bagremovim medom Eđidija Benčića iz Lovrinića kraj Pazina. Tijekom degustacije moderatori — odlični poznavatelji vina i vinske kulture, meda i pčelarstva u Istri upoznali sudionike radionice s nutritivno-terapijskim svojstvima i ostalim benefitima ovih namirnica i iznosili svoje mišljenje o kombinacijama, da bi na kraju sugerirali kako mogu i sami proizvoljno spajati različite sorte vina s drugim sortama meda od onih u predlošku. Kao i ukusa, i komentara je bilo raznih, a svoje su komentare između ostalih dali i doc. A svi se slažu u jednom: kad se originalna ideja prenese u dobro koncipiran projekt uz vrhunsku organizaciju, radionica postane fantastičan doživljaj koji se mora uskoro ponoviti na sličnoj manifestaciji. Posebna pohvala ide na račun moderatora koji su sa sudionicima radionice nesebično podijelili svoja stručna saznanja i iskustva, te u jednoj opuštenoj atmosferi napravili izvrstan spoj edukacije i degustacije. Ovom prigodom pozivamo sve fotografe, foto-amatere, svu djecu i njihove roditelje da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja i ocjenjivanja od strane stručnog žirija biti reproduciran na foto-papiru, koje će biti namjenjene za izložbe, a postoji mogućnost objavljivanja i na jumbo plakatima. Svaka će crtež biti skeniran i objavljen na našoj. Fotografija ne smije biti manja od 1 MB niti veća od 5MBi treba biti u formatu. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora. Nagrade ćemo dodijeliti na druženju pčelara Bujštine u rujnu 2017. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika i otvaranju izložbe selektiranih radova. Iz svega navedenog očito je kako se Konferencijom željelo razmotriti obilježja zdravstvene ispravnosti,sigurnosti,kakvoće i podrijetla pčelinjih proizvoda na hrvatskom tržištu, ali i institucionalni i vaninstitucionalni aspekti njihove primarne proizvodnje. Tematski povezana s aktualnostima percepcije kakvoće pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina te valorizacijom sigurnosnih značajki njihove uporabe u okviru tržišnih i van tržišnih mehanizama. Konferencija je konsenzusom sudionika iznjedrila određene zaključke koji se u integralnom navode u nastavku. Nadalje istaknuta je važnost suradnje proizvođačke baze i resornog Ministarstva poljoprivrede u kreiranju politike proizvodnje i uvjeta za ravnopravno sudjelovanje svih sudionika na tržištu republike Hrvatske. Posebno je apostrofirana potreba za adekvatnim tehnikama čuvanja kako bi pelud, kao siguran prehrambeni proizvod bio ponuđen potrošačima. Dan je presjek modela minimalno institucionalne suradnje potrebne za bazično čuvanje pčelinjih zajednica u sustavu koji zakonski predviđa teritorijalne adulticidne i larvicidne tretmane protiv komaraca. S time u vezi ukazano je na nekonzistentnost između propisanih procedura i provedbene prakse na terenu,kao i na potrebu implementacije iskustava referentnih znanstvenih grupa kako bi se toj problematici pristupilo na način koji jamči najbolja rješenja i skrb o pčelinjim zajednicama. Ukazano je na značaj primjerenih tehnologija pčelarenja na samom pčelinjaku kako bi se osigurala primjerena kvaliteta pčelinjih proizvoda koji se stavljaju na tržište. Dana je potvrda složenosti tehnika prikupljanja pčelinjeg otrova, adekvatnih higijenskih i tehnoloških rješenja te njihova međuovisnost u cilju udovoljavanja standardima pčelinjeg otrova na tržištu RH. Ukazano je na potrebu za jasno određivanje sadržaja melitina kao glavnog standarda kvalitete pčelinjeg otrova i valorizacije njegove cijene na tržištu. Nastavno je navedeno, opisana je inovativna, međunarodno afirmirana metoda tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti HPCL za određivanje predmetnog parametra. Na svom se obiteljskom gospodarstvu u mjestu Radoši kod Poreča supružnici Branka i Ivan zajedno s mlađim naraštajem uz pčelarstvo i proizvodnju meda i mednih prerađevina bave i uzgojem ljekovitog, samoniklog i medonosnog bilja, te pčelarskim turizmom. U gastronomskom dijelu ove priče riječ je o desetak proizvoda koji se mogu koristiti u prehrani kao dodatak jelima , kao i u preventivi određenih bolesti zbog ljekovitih svojstava , no ne smije se zaobići ni onaj drugi dio iste priče u kojem je naglasak na edukaciju potrošača, posebice turista tijekom obilaska imanja, prezentacije na pčelinjaku i degustacije proizvoda u kušaonici. Zavidan asortiman meda i mednih prerađevina OPG-a Kovač nije rezultat spleta okolnosti, već dobre poduzetničke koncepcije i neprestane brige o proizvodima bilo da su u pitanju nove, do sada neisprobane recepture, dizajn proizvoda ili marketing. Ivan je predstavio čitavu liniju kremastih medova s dodacima ljekovitog bilja kadulja, zelena pšenica, lavanda, kopriva, metvica, ružmarin, sjemenke konoplje, list masline , koktela na bazi meda, propolisa i cvjetnog praha s dodacima crnog kima, đumbira namijenjenih potrošačima svih životnih dobi, posebice sportašima i osobama izloženim većim fizičkim naporima. U svojim predavanjima Kovač je uvijek naglašavao da med nije lijek, nego hrana, koja svojim kvalitetnim sastojcima sprječava pojavu mnogih bolesti, a kako bi to što zornije pokazao, nakon svog izlaganja u Gradskoj knjižnici upriličio je i degustaciju na kojoj su posjetitelji imali prigodu kušati darove pčela i prirode obogaćene s puno vještine, truda i ljubavi — ne samo Branke i Ivana, već čitave obitelji Kovač. Nesumnjivo je da istarsko pčelarstvo ima velik potencijal u turističkoj ponudi jer propagira zdrav život kroz promjene prehrambenih navika, širenje ugostiteljske ponude tradicionalnim i novim receptima za jela na bazi meda kao oplemenjivača gastronomskog doživljaja i sveukupnog raspoloženja za stolom. Možda pripravke za vitalnost i energiju koje je Kovač prezentirao na svom predavanju, može i svako od nas pripremati u svakodnevnoj prehrani, no kako uspješno spojiti ekološku pčelarsku proizvodnju s gastronomijom i skrbi o zdravlju u jednu novu, profitabilnu cjelinu — za to ipak treba mnogo znanja, iskustva i još više truda. Ivan Kovač je svojim primjerom pokazao kako se uz dosadašnje gastro-turističke rute — osim k domaćim proizvođačima vina, maslinovog ulja, pršuta i sira — sve izbirljivijem turističkom tržištu, na specifičan način može ponuditi i med kao izuzetno vrijedan produkt ovog podneblja i prezentirati pčelarstvo kao perspektivna i profitabilna grana gospodarstva , odnosno kako iskoristiti sinergiju prirodnih resursa i produžiti turističku sezonu. Iskreno se nadam da će njegovim primjerom krenuti i drugi pčelari u Istri, ali i u kontinentalnom dijelu Lijepe naše. I ovom prigodom u ime Udruge pčelara Bujštine zahvaljujem Gradskoj knjižnici Novigrad — Cittanova na suradnji u nadi da će u budućnosti biti još mnogo susreta, izložbi, predavanja i prezentacija pčelinjih proizvoda i pčelarstva. U ime domaćina prisutne je pozdravila v. Tatjana Vujić napominjući da je hvalevrijedna svaka inicijativa koja za cilj ima očuvanje prirode, pogotovo kad su u pitanju tako vrijedna i korisna bića poput pčela s obećanjem da će Učilište pružiti potporu i u slijedećem ciklusu Natječaja. Nažalost, i ovaj je put izostalo predavanje na temu štetnog utjecaja pesticida na pčele i druge oprašivače kojim bi se smisao projekta hvaljen i van regionalnih granica podigao na još višu razinu, no utješno je što je tajnik Udruge Damir Gregurić već idući dan govorio o ovoj temi u poljoprivrednoj emisiji Radio-Istre. Podsjetimo da će od 1. Ovo je druga godina da Udruga pčelara Bujštine organizira edukaciju na pčelinjaku Svetozara Jankovića iz Livada, vrsnog pčelara profesionalca s dugogodišnjim iskustvom. Ovu je aktivnost Udruga pokrenula prošle godine na inicijativu mlađeg dijela svog članstva koji — ili nisu polazili pčelarsku školu ili nisu imali dovoljno samopouzdanja za samostalan rad. Kao i u proljeće 2016. No, najzanimljiviji je Svetin način kako pripovjeda o pčelama, vještini uzgoja pčela i proizvodnji meda, koji je sve — samo ne monoton i dosadan! U svoju se prezentaciju naš kolega potpuno uživi, pa svoje stavove iznosi samouvjereno, bez imalo kolebanja, a neke detalje opisuje na najoriginalniji mogući način, ali — ipak stručno, a shvatljivo i najmanje iskusnom početniku. I što je najvažnije: on svoje znanje ne zadržava za sebe poput mnogih drugih, već ga nesebično prenosi drugima i to čini s ogromnim žarom i iskrenom željom da pomogne mladim pčelarima pri njihovom ulasku u ovu specifičnu gospodarsku granu. I ovaj je put glavna tema bila priprema za glavnu pašu i tehnički zahvati u rano proljeće. Pitanja je bilo mnogo, najviše u vezi sprječavanja rojidbenog nagona, prihrane i liječenja pčela. U žudnji za znanjem koje će im uistinu pomoći na vlastitom pčelinjaku, neki su inzistirali i na najmanjim detaljima, a ne samo s par općenitih informacija. Za razliku od prošli put kada su Svetine pčele piknule par neopreznih pojedinaca bez zaštitne odjeće, ove godine smo se svi dobro pripremili, pa nije bilo nikakvih neugodnosti, a umjesto ljutih pčela zujali su pčelari sa svojim pitanjima. I kao što i sam naslov ovog članka kaže: obuka na pčelinjaku je prava stvar — to zna svaki mladi pčelar, no to je i odlična prigoda za ponavljanje gradiva i razmjeni iskustava između onih malo starijih pčelara, pa bi ovu aktivnost Uduge pčelara Bujštine trebale slijediti i druge strukovne organizacije u županiji, ali i mnogo šire. Za razliku od nas, pčelari u Sloveniji imaju drugačiji sustav edukacije: u sklopu pčelarske savjetodavne službe pri ČZS djeluje čak 22 terenska savjetnika, uz još 9 savjetnika specijalista koji odrade najmanje 5. Zato, još jednom hvala organizatorima obuke i našem domaćinu u nadi da će se ovakvi sastanci udruge pred glavnu pašu nastaviti i idućih godina. POZIV NA GODIŠNJU SKUPŠTINU HRVATSKOG APITERAPIJSKOG DRUŠTVA Temeljem članka 28 Statuta Hrvatskog apiterapijskog društva; pozivam Vas na Prvu redovnu Skupštinu HAD-a koja će se održati u Zagrebu, Lopatinečka 17 u prostorijama Udruge za kreativan i socijalni rad u subotu 18. SVA IZVJEŠĆA KAO I DRUGE MATERIJALE ZA SKUPŠTINU MOGU SE DOBITI NA UVID UPITOM NA e-mail: PČELE I PESTICIDI: Ima li nade za spas pčela? Na našoj planeti živi više od milijun vrsta kukaca, što čini čak 85 % ukupnog životnjskog svijeta. Na svakog od nas ima oko 200 milijuna kukaca, no korisnih je jako malo, a gospodarski najvažniji kukci oprašivači su — pčele. U ishrani koristimo 100-njak usjeva od čega čak 70 % oprašuju pčele. Voćarska i ratarska proizvodnja oprašivanjem ne raste samo kvantitativno, već i kvalitativno: pa su stručnjaci izračunali da je korist od oprašivanja čak 150 x veća od koristi koju pčelarstvo donosi samim pčelarima! Nestanak pčela na određenom području uzrokovao bi nestanak čak 20 tisuća biljnih vrsta, što bi znatno poremetilo ekološku ravnotežu u prirodi, a danas je opstanak pčela ugroženiji nego ikada u povijesti. Tijekom evolucije na Zemlji su izumrli milijuni biljnih i životinjskih vrsta, ali je itekako zabrinjavajuće što je ova stopa u posljednjih 300 godina narasla više od tisuću puta! Tako je danas ugroženo čak 530 vrsta kukaca, odnosno svakih 15 minuta izumire jedna vrsta! Koji su glavni uzroci izumiranja? Nažalost — to su ljudi i tehnologija! Svakog nas je dana sve više na planeti postoje predviđanja da će broj stanovnika na Zemlji sredinom 21. Zato se nemilice sjeku stoljetne šume, a s njima uništavaju i drugi prirodni resursi, smanjuju se rezerve pitke vode, nestaju staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a kad je poremećen hranidbeni lanac, te vrste su osušene na izumiranje. Koji su razlozi ugroženosti kukaca oprašivača u svijetu, a koji kod nas? Mediji su puni alarmantnih vijesti o misterioznim nestancima pčela u raznim zemljama svijeta. Tako je u Njemačkoj dokazano da elektromagnetsko zračenje bežićnih kućnih telekomunikacijskih uređaja utrostručuje učestalost raspada pčelinje zajednice. U Belgiji, Francuskoj, Španiji i Grčkoj CCD Collony Collapse Disorder prouzročio je 30 — 40 % pčelinjih zajednica. Kao mogući uzrok spominju se nuklearne elektrane, ali nitko to ne može još u potpunosti i dokazati. U posljednjih desetak godina sve više se govori i o primjeni GMO u poljoprivrednoj proizvodnji kao jednom od uzroka nestanka pčela na određenim teritorijima. U Hrvatskoj najveći uzrok ugroženosti pčela su nametnici i loša pčelarska praksa. Još uvijek nije pronađeno efikasno sredstvo protiv varooze, no ne smijemo okretati glavu i od drugog lica istine: nepravilna i višekratna primjena kemijskih pripravaka protiv varooze neumitno dovodi do smanjenja imuniteta pčelinje zajednice, pa ona postaje prijemljiva za druge nametnike! Na drugom su mjestu negativni okolišni čimbenici: globalno zagrijavanje — efekt staklenika, smog, kisele kiše termoelektrane, automobili, industrija , a kad spominjemo kao jedan od razloga ugroženosti pčela i nestabilnost vremenskih prilika, ne smijemo zaboraviti da je od oštre zime opasnija slaba prezimljujuća ishrana pčela! Iako su otrovanja od pesticida tek na trećem mjestu, a uz sredstva za zaštitu bilja, opasna su i neka sredstva za sanitarnu higijenu npr. U industriji, prometu i kućanstvu koristi se više od 70 tisuća različitih kemijskih spojeva, od čega — na svu sreću! Fungicidi su za pčele gotovo bezopasni, herbicidi nešto opasniji, a insekticidi odnose najviše žrtava. Otrovnost određenog pesticida ovisi o njegovoj formulaciji, hlapivosti, načinu, uvijetima i mjestu primjene, te o stručnosti osobe koja rukuje sredstvom i uređajem za tretiranje. Insekticidi djeluju na pčelinji organizam preko hrane u probavnom traktu, kontaktno preko kože i udisanjem. Do samo prije par godina u upotrebi su bili neonikotinoidi djelatna tvar: imidakloprid koji su djelovali na živčani sustav kukaca, pa je kod pčela dolazilo do dezorijentacije i nemogućnosti pronalaženja puta nazad u košnicu. Neonikotinoidi su bili direktan krivac za masovna uginuća pčela širom svijeta, a zabranjeni su tek nakon opsežnih istraživanja, opovrgavanja fitofarmaceutske industrije očitim argumentima i apela od strane pčelara i drugih ekološki svjesnih članova zajednice. Da li moguće naći izlaz iz situacije u kojoj s jedne strane trebamo sve više hrane, a ne umijemo je proizvesti bez upotrebe pesticida u poljoprivredi, a s druge strane znamo da njihovom primjenom trujemo korisne kukce? Mnogo voćara i ratara još uvijek nije svjesno koliko njihova proizvodnja ovisi o oprašivačima, a njihovo neznanje o pravilnoj primjeni pesticida ne umanjuje im odgovornost prouzročenu njihovovim štetnim djelovanjem. Mi smo tu da vas zaštitimo od svih zala na ovoj planeti, mi smo tu da vas hranimo kad ste gladne i da vas liječimo kad ste bolesne i nema tog štetnika koji može ugroziti vaš opstanak, a da mu se mi nećemo suprotstaviti, jer je vaš neprijatelj i naš neprijatelj! Borba protiv trovača prirode i ljudi traje i trajati će još dugo, bez obzira ne sve nabrojane činjenice i da bi — po teoriji poznatog svjetskog znanstvenika Alberta Einsteina — bez njih u samo 4 godine bio doveden u pitanje opstanak samog čovjeka na kugli zemaljskoj! Zato je za pohvalu svaki trud koji učinimo kao pojedinci, udruga ili institucija na osvještavanju javnosti u vezi ovih problema, nastupima u medijima s apelima za spas pčelinje vrste, edukaciji građanstva kako pomoći pčelama da opstanu na ovoj planeti. Svjesni da ova misija nije lagana, nastavljamo ovaj projekt s nadom da ćemo probuditi savjest kod onih koji ne razmišljaju o posljedicama nepravilne primjene pesticida u svom vrtu, voćnjaku ili njivi, te da će ubuduće više respektirati pčele i njihovu ulogu u prirodi! Prema izvješću tajnika Ivana Kovača udruga okuplja 60-tak članova koji pčelare s oko 2. Neki su od njih hobisti s desetak košnica, većima ima oko 30 košnica, ali ima i profesionalaca koji pčelare s oko 300 košnica. Budući da upravo izlazimo iz zime, od tajnika Kovača i predsjednika Petra Banka želimo saznati kako je protekla ova zima i ima li gubitaka pčelinjih zajednica. Budući da su pčele tek počele izlaziti teško je reći koliki su gubici, ali obično to zimi bude između 10 i 20 posto. Dodajući kako su glavni uzroci gubitaka nametnici, dakle varoa i bolesti poput američke gnjiloće. Što se klimatskih uvjeta tiče ova je zima za pčele bila idealna. Relativno niske temperature omogućile su pčelama zimski san, a budući da su bile u klupku, nije ih trebalo hraniti. Uz to hladnoća je uništila nametnike. Očekujući kako će uskoro započeti vegetacija, a zahvaljujući sve češćim suhim i sunčanim danima pčele češće izlijeću iz košnica skupljajući pelud kao dodatnu hranu. Tada treba kontrolirati imaju li pčele dovoljno hrane, ali to treba obaviti oprezno, bez uznemiravanja pčelinjih zajednica, a ponajprije kako se ne bi uznemirila matica i prestala polagati jajašca. Marine Čanić mogli savladavati praktična znanja iz pčelarstva. Istarski med zaslužuje veću pažnju, ali i cijenu, jer pred njim je veliko tržište. U Poreču ljeti imamo dnevno 100 tisuća turista, a zna se da tri do pet posto ljudi svaki dan koristi pčelinje proizvode. Dakle, njima želimo približiti istarski med. Želimo da istarski med uđe u trgovačke lance, u kojima se uglavnom prodaje med sumnjive kvalitete. O kakvom se medu radi, piše na deklaracijama, a tamo stoji kako je to med iz zemalja EU i izvan zemalja EU. To govori da se radio o nelegalnoj robi, jer što sadrže te teglice može reći samo analiza koja se može provesti jedino u laboratoriju u Bremenu. Mi želimo da u tim teglicama bude med iz Istre, Gorskog kotara, Slavonije ili Dalmacije. Banko smatra kako u ovom slučaju pčelari ne bi trebali gledati osobne interese, već se usmjeriti na razmišljanja kako originalan proizvod plasirati na šire tržište. Kad se govori o kvaliteti meda često se postavlja pitanje njegove kristalizacije. Upravo je takav istarski med, a tomu doprinosi očuvan okoliš, ali i raznovrsna vegetacija. Zbog toga što se u Istri, u odnosu na druge krajeve koristi manje pesticida, ovdje pčele nisu u opasnosti. Više od kemikalija prijete im nametnici i klima. Stoga je važno educirati ne samo pčelare već i poljoprivrednike o važnim temama iz ekologije, kako bi za zaštitu bilja koristili preparate koji nisu štetni za okoliš. U Italiji oko 13 posto pčelara proizvodi ekološki med, a u Hrvatskoj svega oko 0,03 posto. U Istri se ne može govoriti o nekakvom generalnom pomoru pčela, jer naši poljoprivrednici što po sili zakona, što po vlastitoj savjeti sve više koriste ekološki prihvatljivije preparate za zaštitu bilja. Stoga se zalažu za uvođenje kulture meda u prehranu, ne samo u restorane, već i u domaćinstva. Radi se o 14 proizvoda koji se mogu koristiti za prehranu, kao dodatak jelima, a zbog ljekovitih svojstava poželjni su u preventivi određenih bolesti. Radi se o projektu koji e sadržavati sve što je u pčelarstvu potrebno. S druge strane, dodaje Kovač, treba produžiti pčelinju pašu, a tomu, kroz uzgoj medonosnog bilja veliki doprinos može dati Županija i županijski Pčelarski savez. ISTARSKI MED JE VISOKE KVALITETE I TREBA GA KORISTITI Idućeg vikenda, u petak i subotu, 24. Dani meda u Pazinu, najavio je na konferenciji za novinare pazinski gradonačelnik Renato Krulčić. Ova manifestacija koja svake godine okuplja stotinjak izlagača, ove ih je godine prijavljeno 110, i nekoliko tisuća posjetitelja, jedan do projekata zacrtanih u Strategiji razvoja Grada Pazina do 2020. Radi se o dokumentu kojim se Grad usredotočio na gospodarski razvoj, a pčelarstvo je jedna od značajnijih gospodarskih grana na Pazinštini. Kušanje jela spravljenih na bazi meda Stoga se i ove godine očekuje veliki broj izlagača i mnoštvo raznovrsnih pčelinjih proizvoda, rekao je Krulčić izdvojivši tri važne popratne aktivnosti ovogodišnjih Dana meda u Pazinu. Dakle, ove su godine po prvi put Turistička zajednica Središnje Istre i Udruženje obrtnika u sklopu Dana meda pokrenuli Dane mednih delicija. To znači da se od 17. Prema povratnim informacijama, ovaj je projekt potakao zanimanje gostiju, kaže Krulčić. Edukacija jedan od važnijih sadržaja Upravo je edukacija jedan od važnijih popratnih sadržaja 12. Dodajući kako će se petak i subotu od 10 do 15 sati održavati Pčelarski gastro show na kojem će profesori i učenici Turističko-ugostiteljske škole Antina Štifanića iz Poreča i Srednje škole Mate Blažine iz Labina predstaviti vrednovanje pčelinjih proizvoda u gastronomiji. Anđelini je posebno izdvojio pokazno-edukacijsko ocjenjivanje senzorskih odlika meda, koje će voditi prof. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji će sudionicima govoriti o kakvoći meda. Posebno je važno da se ljudi upoznaju s domaćim vrstama meda jer je na tržištu sve prisutniji med nepoznatog podrijetla i dvojbene kvalitete. U taj su postupak, kako je rekao Anđelini uključeni pčelari iz hrvatskog i slovenskog dijela Istre, Liburnije, te Cresa i Lošinja. Osim u uobičajenim vrstama meda posjetitelji će moći uživati i u nekim egzotičnim proizvodima, primjerice u medu od mandarine, lavande, te metvice ili mente, najavio je Anđelini Program predavanja U subotu od 9. Dražen Lušić govorit će o podrijetlu meda na Hrvatskom tržištu — što i kako dalje. Kristina Brščić, Tina Šugar, mag. Danijela Poljuha predavat će na temu preferencije potrošača meda u Hrvatskoj. Tema Igora Petrovića je kritične točke u tehnologiji pčelarenja. PAZINSKA MEDENA PRIČA U ČOKOLADNOJ PLOČICI Posljednjeg vikenda u veljači održat će se 12. Dani meda, a kao uvertiru u ovaj najznačajniji gospodarski događaj u Pazinu, Turistička zajednica središnje Istre, Grad Pazin i Općina Cerovlje organiziraju prve Dane mednih delicija, izvijestila je na konferenciji za novinare Sanja Kantaruti, direktorica TZ središnje Istre. Osim toga posjetitelji dana meda moći će uživati u pčelarskom gastro showu, na kojem će se na kušanje nuditi jela u kojima je med jedan od važnijih sastojaka. Ponudit će medene čarolije od boškarina u woku i slatko u mižolu, ali i razna druga jela obogaćena pčelinjim proizvodima koja će pripremati učenici i profesori Turističko ugostiteljske škole Antuna Štifanića iz Poreča i Srednje škole Mate Blažine iz Labina. Meni 120 kuna Dani mednih delicija središnje Istre će se, kako je izvijestila Alison Merlić iz pazinskog Udruženja obrtnika održavat od 17. U ovim će se objektima u više sljedova po promotivnoj cijeni od 120 kuna nuditi delicije autohtone kuhinje obogaćene pčelinjim proizvodima. Stoga Merlić upućuje poziv na kušanje ove inovativne gastronomske ponude, jer med nije samo ljekovita namirnica, već i namirnica koja se može koristiti u kulinarstvu pa i u pripremi tradicijskih jela. Namjera Dana mednih delicija središnje Istre je i približavanje upotrebe meda u svakodnevnoj prehrani, kaže Ranko Anđelini iz Udruge pčelara Lipa iz Pazina, glavnog organizatora Dan meda u Pazinu. Uz to radi se o nadogradnji projekta Dana meda kojima je ovime, kao već poznatoj manifestaciji, dodana nova vrijednost. Anđelini podsjeća kako su ljudi, kada su počeli koristiti med to činili ponajprije zbog prehrane, a tek su poslije na temelju raznih iskustava spoznali njegova ljekovita svojstva. Ova će čokolada biti promovirana na Danima meda u Pazinu, a jedan je od koraka približavanja upotrebe meda svakodnevnoj prehrani. Dodajući kako se med i drugi pčelinji proizvodi na razne načine, pa i putem čokolade mogu koristiti u svakodnevnoj prehrani. Ova je čokolada visokokvalitetni proizvod VR ChocoArta iz Pule, a moći će se nabavit na Danima meda, poručila je Šepić. ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA PČELARSKE UDRUGE LABIN Pčelarska udruga Labin održala je 9. Izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika izabran Darko Martinović. Dužnost tajnika i povjerenika Udruge i dalje će obnašati Cvetko Gortan, a za rizničara je izabran Vlado Hrvatin. Prvi Dani meda organizirani su početkom prosinca prošle godine s naglaskom na ocjenjivanje meda istočne Istre, a već će slijedeće izdanje biti prošireno na inozemne izlagače i ugostiteljstvo. Uključit ćemo TZ Grada Labina te općine Labinštine, a u suradnji s Cehom ugostitelja Udruženja obrtnika Labin dva vikenda prije manifestacije organizirat ćemo gastro show na temu meda u kulinarstvu. Jedan od projekata ove udruge je i podizanje gradskog pčelinjaka. To bi bio mali pčelinjak od desetak košnica smješten na pogodnoj lokaciji unutar grada, u prvenstveno edukativnoj ulozi. Mogla bi dolaziti vrtićka djeca ili osnovnoškolci na nastavu, a općenito bismo ljudima pokazali da se ne moraju bojati pčela i da pčele treba štititi kao oprašivače. Drugo, taj bi pčelinjak ujedno služio i kao poligon za obuku novih pčelara jer u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem planiramo pokrenuti tečaj pčelarastva. Projekt Ripenda za sada ostaje u sferi tajnosti, Martinović i Gortan otkrivaju samo njegov cilj, a to je učiniti Ripendu središnjim mjestom pčelarstva Istre, a možda i šire. Na području Labinštine djeluje ukupno 93 pčelara s 3. Uz nju tu je bagrem, medun crnike i, ako je dobra godina, livadna paša. Pčelarska udruga prošle je godine zbrinula pčele dvaju njenih preminulih članova zaštitivši tako obiteljsku vrijednost, ali i pčelinju populaciju od potencijalnih bolesti. Potaknuti zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima, aktivisti udruge pčelara Bujštine 20. Projekt je zamišljen u više etapa, a prva je bila otvaranje foto-natječaja pod istim nazivom. Važno je napomenuti da je projekt u startu financiran samo iz sredstava Udruge i baziran isključivo na volonterskom radu aktivista, a paketi pčelinjih proizvoda — nagrade najuspješnijim fotografima su donirani od strane kolega iz Udruge — pčelari Bujštine. Na prvi je Natječaj pristiglo 88 autorskih radova fotografa iz cijele Hrvatske, pretežno amatera koji se nikad nisu bavili pčelarstvom. Nakon stručnog ocjenjivanja odabrano je i nagrađeno 7 najboljih fotografija u 4 kategorije, a potom su uslijedile izložbe: pretpremijerna u Zagrebu 15. A za finale je uslijedilo više nego ugodno iznenađenje: na dva prezentacijska panoa Grada Umaga 13. Tako je i bilo, pa je točno nakon godinu dana otvoren drugi foto-natječaj istog naziva, na koji se odazvalo 30 autora s ukupno 73 fotografije od kojih je stručni žiri ponovo odabrao najbolje, a organizatori ih nagradili paketom pčelinjih proizvoda. Prva je izložba fotografija upriličena na 2. Za prvu izložbu u Istri 2017. Na svečanom otvorenju izložbe 7. Izložbu je otvorila Morena Moferdin, voditeljica Gradske knjižnice u Novigradu. Prisutne je potom pozdravio Arduino Bubola, predsjednik Udruge pčelara Bujštine, koji je nakon prikazivanja kratkog edukativnog filma o pčelama i pčelinjoj zajednici, rekao i par riječi o blagodatima meda i drugih pčelinjih proizvoda, kao i koristi od pčela kao oprašivača. Nakon toga su gosti razgledali fotografije uz prigodnu zakusku i neformalno druženje. Izložba je otvorena za građanstvo od 7. ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE PČELARA BUJŠTINE Udruga pčelara Bujštine osnovana je u Bujama 14. Osnovni cilj Udruge je unaprjeđenje pčelarstva na sjeverozapadnom dijelu Istre između rijeke Mirne i Dragonje kroz povećanje broja pčelinjih zajednica, sudjelovanje u aktivnostima Hrvatskog pčelarskog saveza u sklopu Nacionalnog pčelarskog programa, edukaciju članstva kroz stručna predavanja i posjete specijaliziranim sajmovima, promicanje pčelarskog poziva kroz medije službena web-stranica, časopis «Hrvatska pčela», lokalni tisak , sudjelovanje na lokalnim manifestacijama sklopu i predavanja za građanstvo o dobrobitima pčela i pčelinjih proizvoda U ponedjeljak, 6. Ovom prigodom se skuplja članarina, iznose analize rada u protekloj i donose planovi za iduću godinu. Aktivnosti u kojima je sudjelovala udruga ili predstavnici tijekom 2016. Zatim je predsjednik izvjestio Skupštinu o svojoj odluci da daje ostavku na tu funkciju, no za taj čin nije dobio potporu među pčelarima, jer se svi nadaju da će ih i dalje voditi osoba koja je među nama najveći autoritet i istinski osnivač Udruge. Na kraju se povela rasprava o najnovijoj inicijativi Koordinacije istarskih pčelara. Naime, još u listopadu 2015. Na sastanku Koordinacije istarskih pčelarskih udruga kojoj je prisustvovalo 12 predstavnika svih 6 udruga + predstavnik naše županije u HPS-u 24. Kako članovi udruge prema Statutu str. Odluku o učlanjenju u HPS donosi Skupština. Činjenica je da pčelarska udruga kao strukovna organizacija na lokalnoj razini ima za cilj održivi razvitak ove gospodarske grane isključivo na području svog djelovanja govori u prilog nastojanjima upravnih tijela udruga za jačim povezivanjem na županijskom nivou. Oni su se povremeno sastajali kako bi se konzultirali u vezi pitanja od regionalnog ili nacionalnog značaja i tako bili most između pčelara i Hrvatskog pčelarskog saveza. Pošto koordinacija nije pravni subjekt, nije ni bila u mogućnosti da pokrene projekte veće od svojih formalnih okvira. Istarski pčelarski savez ili Savez pčelarskih udruga Istarske županije kao pravni subjekt je spona između Udruga i HPS-a, ali i ostalih pčelarskih udruga i saveza u RH, županije, gradova, općina, TZ, Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija, interesnih grupa LAG, klasteri i organizacija na regionalnoj i nacionalnoj osnovi i kako takav može postati nositelj svih razvojnih programa u oblasti pčelarstva u Istri. U raspravu se uključilo više članova s argumentima za i protiv osnivanja Saveza, odnosno pristupanja toj novoj organizaciji. Do sada nisu precizno definirani zadaci i ciljevi Saveza, kao ni njegova strategija, odnosno financiranje. Članstvo Udruge pčelara Bujštine očekuje dokument u pisanom obliku koji će odgovoriti na ova pitanja, te će se o svom stavu jasno izjasniti na jednom od slijedećih sastanaka po primitku istog dokumenta od inicijatora osnivanja Saveza. Predstavnici Udruge u Koordinaciji su se obvezali prenijeti na prvom slijedećem sastanku ove stavove. Sredstva se za ovu akciju tijekom godine prikupljaju tako da se vrijednost čišćenja soba, ako gosti dobrovoljno odustanu od čišćenja svojih soba, usmjerava u poseban fond iz kojeg ARCOTEL Hoteli doniraju određeni iznos troškova za projekte spašavanja pčela. Donirana sredstva bit će iskorištena za ispitivanje utjecaja dobrih bakterija na patogene mikroorganizme u i oko košnica, a posebice na istraživanje nekih novih patogenih mikroorganizama koji su se razvili s klimatskim promjenama. IZVOR: O UDRUGAMA I UDRUŽIVANJU — ponavljanje gradiva uoči skupštine Problema je u pčelarstvu oduvijek bilo i bit će ih ubuduće, bez obzira radi li se o Lijepoj našoj ili nekoj drugoj državi. To je u korijenu svake proizvodnje na otvorenom: ili nas muče vremenske nepogode ili bolesti i nametnici ili pesticidi ili nedostatak paša za pčele. Uvijek nam neki vrag poremeti planove i umjesto da vrcamo 20, 30 ili više kilograma meda po košnici, na kraju sezone smo sretni ako nam pčele uopće prežive. Gunđamo ne mireći se s takvom situacijom od prve, jer na neke negativnosti ne možemo utjecati, a za neke uvijek pronalazimo dežurne krivce, pa su nam tako za bolesti krivi lijekovi koje nam nameće sustav i kojeg kao da je baš briga za zdravlje i opstanak pčela, a ne mi sami koji se često ne pridržavamo uputa koje nalaže i struka i zdrav razum, pa pčelinje zajednice tretiramo totalno nesinhronizirano s kolegama na istom području, s različitim registriranim i neregistriranim preparatima i u blago rečeno diskutabilnim dozama. No, u pozadini tih opravdanih i neopravdanih gunđanja stoje i neke činjenice od kojim ne možemo pobjeći. Tako na primjer ne smijemo zaboraviti da dio novca za lijekove primamo od EU, pa smo im stoga dužni i polagati račune kako smo potrošili ta sredstva: za svaku od poticajnih mjera Nacionalnog pčelarskog programa naše Ministarstvo poljoprivrede je obavezno slati izvješće u Bruxelles! Prijašnjih se godina potrošio sav iznos čak 2014. Prije se preko HPS-a lijek dostavljao pčelarima besplatno, a sada ga moraju kupovati. No, važnija je činjenica da pčelari ni izdaleka nisu bili zadovoljni sa VMP 5 lijekova s 3 aktivne tvari. Novaca je ostalo, u Ministarstvu se pitaju zašto, pčelari se bune, a nitko ih nije u stanju prisiliti da svoje pčele liječe isključivo registriranim lijekovima. Po mišljenju mnogih trebalo bi proširiti paletu preparata: dio pčelarske javnosti je za to da se amitraz koji imaju Italija, Mađarska i još neke zemlje EU registrira i kod nas. No, tvrtke — potencijalni uvoznici amitraza nisu našle svoj interes u tome, jer je procedura duga, komplicirana i skupa. Ako amitraz ikada i postane službeni VMP u Hrvatskoj, u slobodnoj će prodaji imati puno višu cijenu. No, ako želimo izvoziti med, naša država te lijekove mora registrirati! Dodatni problem su mladi pčelari koji ulaze u proizvodnju bez dovoljno sredstava, bez znanja i iskustva, s jedne strane, a s previše očekivanja s druge strane! Kada je motiv ekonomska računica koja se pobrka i kod profesionalnih pčelara, a ne samo kod amatera i početnika , a ne ljubav prema pčelama i prirodi, ne smije čuditi da je dio tih mladih pčelara razočaran i gnjevan na sve, osim na same sebe , no to ih ne sprječava da traže poticaje od države. Dio pčelarske javnosti tvrdi da bi kretanje u ovaj sve zahtjevniji posao trebalo uvjetovati obaveznom edukacijom, jer se bez osnova ne bi smjelo krenuti u tako ozbiljan posao kao što je pčelarstvo. Takav pčelar već ima znanje za veće proširivanje, dok u Hrvatskoj to nije uvijet. Nesporazuma i zavrzlama ima i u njihovom odnosu prema Udruzi čiji su postali članovi, ne pitajući se kako joj pomoći, već kakve koristi on ima od nje! Na stranu sada matematika koja im ne ide u prilog cijena lijeka se refundira, a znamo koliko VMP koštaju, godišnja pretplata na jedini nacionalni pčelarski časopis iznosi preko 200 kn, povratna autobusna karta za odlazak na sajam pojedinačno bi koštala preko 100 kn, a gdje su domjenci i slično?! Oni koji su pohađali predavanja, vježbe i praktičnu nastavu u trajanju od 120 školskih sati tvrde da griješe svi oni koji i dalje uporno izbjegavaju pohađanje pčelarske škole i da ne mogu naučiti pčelariti samo odlaskom i to neredovitim na sastanke Udruge, sajmove i neformalna druženja. Osnova se stiče u školi, početna praksa uz mentora i iskusnije kolege, a ne na Internetu i sastancima Udruge. Postavlja se pitanje da li Udruge postoje radi novih članova i njihove edukacije ili i zbog drugih? Pa naravno: uz promicanje dobre pčelarske prakse i očuvanje prirodnog okoliša i bioraznolikosti, tu su i edukativno-promidžbene aktivnosti u korist održivog razvitka struke, ali i šireg društvenog interesa, popularizacija redovite potrošnje pčelinjih proizvoda kroz edukaciju građana i potrošača posebice djece i mladih , suradnja s obrazovnim, znanstvenim i zdravstvenim institucijama na zajedničkim projektima s naglaskom na vrtiće i osnovne škole, širenje gastro-ponude među lokalnim ugostiteljima jelima na bazi meda. Nadalje, dio članstva je nezadovoljan radom Saveza. Za mnoge nedostatke ima objektivnih, ali i subjektivnih razloga, no usprkos činjenici da smo u 2016. Uskoro će se pristupiti izradi Pravilnika o izboru, imenovanju i načinu rada povjerenika pašnog reda, a krenulo se i u besplatno ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka. Ponoviti ćemo obaveze pčelara bez obzira da li je član Udruge ili nije! Njegova je zakonska obveza istom pašnom povjereniku jednom godišnje dojaviti važeće podatke o broju pčelinjih zajednica i lokaciji pčelinjaka, kao i osobne podatke adresa stanovanja, kontakt telefon , te brinuti se o zdravlju pčela na propisan način koristeći registrirani VMP. Za kontrolu pčelara koji nisu članovi Udruge nadležan je područni stočarski inspektor kao predstavnik državne službe za nadzor uzgajivača stoke. Po mnogima bi povjerenika trebalo biti manje, a ne više slučaj kad se jedna udruga razdvoji u dvije , odnosno da bi povjerenika trebalo vezati uz teritorij, a ne udrugu. U Statutima većine Udruga stoje prava i obveze članova: plaćanje članarine, sudjelovanje u aktivnostima i upravljanju Udrugom, čuvanje i podizanje ugleda Udruge, te čuvanje materijalnih dobara i izvršenje preuzetih obveza. Dakle, osim što smo dužni redovito plaćati članarinu i poštivati odredbe Statuta, kao članovi imamo i moralno-etičku obvezu predlagati i kreirati aktivnosti Udruge i sudjelovati u njima. Pridruženi članovi imaju kao i punopravni mogućnost dolaziti na sastanke, predavanja i neformalna druženja, kao i putovati na pčelarske sajmove po povoljnijoj cijeni. Sadnice su nabavljene uz financijsku potporu Istarske županije koja podupire ovaj projekt u sklopu promocije lokalnih programa u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Dugoročan projekt Zamisao je da se projekt provodi više godina, pet do deset, s tim da bi se u narednim godinama podjela sadnica proširila i na ostale zainteresirane građane. Također, u projekt se želi uključiti gradske tvrtke zadužene za hortikulturu gradova s područja koje pokriva udruga jug Istre, odnosno bivše općine Pula koje bi dio sadnica svake godine posadile i održavale. Nakon što bi se projekt provodio više godina ublažilo bi se bespašno razdoblje, a s vremenom i povećanjem i širenjem novozasađenih medonosnih biljaka taj bi problem trebao potpuno nestati i stvoriti nove medonosne paše. Samim time bi se stvorili bolji uvjeti za uzgoj pčela, ali i uvjeti za veću brojnost ostalih prirodnih oprašivača koji sudjeluju u stvaranju dodatne vrijednosti u biljnoj proizvodnji i ključni su za održavanje ravnoteže prirodnih procesa i u očuvanju bioraznolikosti, zaključuje predsjednik Udruge pčelara Pula. Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica počela je raditi 1875. Znakovito je da je već 1892. Pedesetih godina prošlog stoljeća uz poljoprivredno dobro od 249 ha, vinograd i voćnjak, arboretum, vinski podrum, staje, staklenike, laboratorij i suvremene strojeve, škola je imala i pčelinjak sa 25 košnica. Eksperimentalni strukovni program u kojem su agrotehničari uz redovne nastavne predmete dobili mogućnost sticanja znanja između ostalih izbornih predmeta i iz pčelarstva otpočeo je prije četiri godine, a prva je godina sadržavala samo teorijski dio gradiva. Kako pravo znanje dolazi tek praktičnim radom, obuka se vršila na pčelinjacima lokalnih pčelara, no sve se više razmišljalo o podizanju školskog pčelinjaka koji bi učenicima pružio još kvalitetniju edukaciju. Zahvaljujući susretljivosti znanstvenika sa Instituta za poljoprivredu i turizam pronađena je najbolja moguća lokacija — pored meteorološke stanice, čiji je prostor ograđen i pod nadzorom. Petar Banko, kao jedan od najcjenjenijih pčelarskih stručnjaka u Istri i veliki entuzijast koji niz godina kontinuirano drži predavanja za građanstvo i pčelare, uvijek s naglaskom na djecu i mladež ponovo je dokazao svoju velikodušnost i školi poklonio prvo dvije, a zatim još tri pčelinje zajednice, a košnice je osigurala sama škola. U uređenju pčelinjaka sudjelovali su nastavnici i učenici koji su sastavljali i opremali košnice, a potom u njih i smjestili pčelinje zajednice. Prisutne su pozdravili profesorica biologije i poljoprivredne grupe predmeta, a ujedno i mentorica budućim pčelarima Marina Čanić i ravnatelj škole Krešimir Bronić. Ovaj ambiciozna i hvalevrijedan projekt prisutnima je prezentirao učenik Paulo Agapito. Glavna inicijatorica ovog projekta porofesorica Čanić je istaknula da razvoj poljoprivrede znači napredak za cijelu državu, a pošto imamo prirodne resurse, učenicima u školskim klupama treba dati najvažniji alat, a to je znanje, jer kad imaš znanje imaš i budućnost. I na kraju umjesto zaključka, bit ću slobodan samo ponoviti da bi svakoj udruzi trebala istražiti sve mogućnosti unapređivanja svoje struke na svom području djelovanja, a svakom bi pčelaru jedan od primarnih zadataka trebao biti prenošenje svojih znanja i iskustava, truda i muke na nove generacije, koje tek trebaju shvatiti plemenitost i važnost našeg poziva. Potporu društvene zajednice dobivat će samo udruge s jasnom vizijom i konkretnim ciljevima, financirat će se isključivo najkvalitetnije projekte s realnim učinkom na zajednicu. ISTARSKI PČELARI PROSLAVILI DAN SVETOG AMBROZIJA Pčele su odista anđeoska bića: tako su sićušne, a tako nam mnogo daju: za zdravlje, vitalnost, ljepotu, a njihove zasluge u poljoprivredno-prehrambenom sektoru gotovo su nemjerljive. I pčelinja je zajednica vrijedna našeg divljenja: takav se ustroj, sklad i red rijetko gdje može naći na ovoj planeti. Zato ne smije čuditi da je ovim malenim, radišnim bićima prije više od šesnaest stoljeća bio fasciniran i biskup Ambrozije, pa je zbog svoje očaranosti pčelinjim svijetom, postao poveznica između pčela i Boga, duhovnog i svjetovnog života pčelara, vjere i nade u bolje sutra, kako za ljude, tako i za pčele. Jeste li znali da su Ambrozijevi preci iz Grčke, a on je rođen u Trijeru, na granici današnje Njemačke, Francuske i Luksemburga, no još kao dječak je živio u Rimu gdje je završio studij prava, govorništva i književnosti, da bi službovao u Milanu, pa stoga ne iznenađuje njegov kozmopolitski duh, poštenje, pravdoljubivost, briga za siromašne i potrebite. Znakovita je i predaja koja tvrdi da je postao biskup, a nije bio ni kršten, dakle mimo svih uobičajenih protokola, prije svega zbog ugleda koji je uživao u narodu. Bio je vrstan propovjednik, koji je snagom svoje vjere i autoriteta mnoge pridobio na pravovjeran put, ne samo obične pučane, već i svjetovne vladare kao primjerice cara Teodozija koji je pod tim utjecajem kršćanstvo proglasio jedinom zakonitom religijom u Rimskom carstvu. Osim što je proglašen svecem zaštitnikom pčelara, svjećara i proizvođača voska, Ambrozije je i zaštitnik đaka, studenata, trgovaca na malo i domaćih životinja, kao i Grada Milana u kojem je biskupovao do svoje smrti. U Istri se ovaj blagdan slavi od 2011. Sveta se misa tradicionalno održava u crkvi Svetog Jurja u Starom Pazinu. I ovaj je put velečasni Marijan Kancijanić pozdravio pčelare i pohvalio njihovu skromnost i radišnost, te bodrio da se nastave baviti svojim plemenitim pozivom, te da svoja znanja i iskustva nesebično prenose i na nove generacije. Dobri duh svetog Ambrozija osjetio se i ovaj put među svim prisutnima, pa je druženje potrajalo još satima. Na prvo ocjenjvanje meda istočne Istre stiglo je pedesetak pčelara Labinštine i iz drugih dijelova Istre i Kvarnera, predstavnika općina i drugih uzvanika. U kulturno-zabavnom dijelu programa manifestacije nastupali su talentirani učenici i učenice Osnovne glazbene škole Matka Brajše Rašana iz Labina. Osim što su se organizatori pobrinuli da potrošači mogu kušati medove 14 pčelara-učesnika u takmičenju, po prvi put su imali prigodu da na licu mjesta i vide kako se vrši senzorska analiza meda. Svi uzorci meda prethodno su bili podvrgnuti kemijskoj i peludnoj analizi u laboratoriju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U povjerenstvu za ocjenjivanje bili su prof. Dragan Bubalo u svojstvu predsjednika, te članovi dr. Gordana Hegić i mag. Paralelno sa ocjenjivanjem, odvijao se i stručno-edukacijski dio programa u zasebnoj učionici. Po završetku ovog dijela manifestacije nastupio je najvažniji trenutak kako za sudionike u takmičenju, još i više za za same organizatore, jer im je ovo bila prva ovakva priredba : proglašenje rezultata ocjenjivačkog suda. Ukupni pobjednik je Miran Gortan sa svojim medunom, a uz njega je, kao ukupni pobjednik po vrsti meda, nagrađen za cvjetni med Fredi Petrović. Zlatna odličja dobili su Miran Gortan, Igor Petrović i Zvonimir Pavičić za medun, zatim Klaudio Peteani za med od kadulje i Fredi Petrović za cvjetni med. Srebrim odličjima nagrađeni su Nenad Franković za med od javora, Darko Martinović i Neda Božičković za cvjetni med, koja je u ovoj kategoriji nagrađena i za medun. Brončana odličja dobili su Emil Licul, Danijel Pavinčić i Florijan Radičanin za cvjetni med te Cvetko Gortan i Darko Martinović za medun. U dodjeli priznanja organizatorima je pomogla dogradonačelnica Grada Labina Eni Modrušan i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, koji je uoči samog svečanog čina održao i prigodni govor u kojem se dotakao najaktualnijih događaja u pčelarstvu naše županije, posebno naglasivši važnost zaštite izvornosti istarskog meda. Po završetku službenog dijela priredbe, za sve sudionike ocjenjivanja i njihove goste, organizatore i pokrovitelje organizirana je mala zakuska uz koju se nastavilo neformalno druženje i izmjena utisaka o događaju. Danas ova udruga ima 83 člana, na čelu joj je Zvonko Radas. Čestitamo im na svim dosadašnjim uspješno provedenim projektima i želimo još puno uspjeha u radu: medno, dragi prijatelji! U organizaciji naših pčelara djeci u slovenskim vrtićima i osnovnim školama 18. Osim toga ovaj je dan proglašen za Dan slovenske hrane. Ove je godine bio poseban zbog obilježavanja 10. Na ovaj dan su pčelari posjetili djecu u vrtićima i osnovnim školama i prezentirali im pčelarstvo i važnost pčela. Svako dijete u vrtiću i školarci do trećeg razreda osnovne škole dobili su letak s temama vezanim za pčele, pčelinje proizvode i čuvanje prirodnog okoliša. Dječji vrtići i škole su prihvatili ovu kampanju s velikim entuzijazmom te je često medeni doručak postao znatno više nego samo doručak: sada imamo mnogo prekrasnih priča i projekte vezanih za pčele i pčelarstvo. Pokazalo se da smo uistinu nacija pčelara! Više od 430 škola i vrtića s preko 42. Nadamo se da će se u narednim godinama ovoj inicijativi pridružiti i druge pčelarske organizacije iz različitih zemalja i dijeliti med doručak na ovaj dan. Darija Vukić Lušić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci, Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ; doc. Jelena Trifković, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; prof. Dušanka Miljković-Opsenica, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; prof. Živoslav Tešić, Kemijski fakultet, Sveučilište u Beogradu; doc. Dražen Lušić, Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci, Hrvatski pčelarski institut Od 26. Hlebinski susreti pčelara — tradicionalna manifestacija povodom blagdana Svetog Ambrozija. Županijska donacija podrazumijeva dodjelu bespovratnih novčanih sredstva iz Proračuna Zagrebačke županije putem Javnog natječaja pčelarskim udrugama Zagrebačke županije. Prihvatljivi troškovi za dodjelu županijske donacije su troškovi prihrane pčelinjih zajednica čiji je opstanak ugrožen nepovoljnim klimatskim prilikama. Kriteriji za odabir su: — Iskustva u radu sa sličnim projektima, — Broj članova udruge upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji, — Broj pčelinjih zajednica, — Uključenost drugih subjekata u financiranje ministarstvo, grad, općina. Ukoliko prijavitelj ima iskustva u radu sa sličnim projektima maksimalno može ostvariti do 2 boda. I broj članova udruge upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji igra određenu ulogu pri odabiru i nosi do 4 boda, kao i broj pčelinjih zajednica maksimalno do 4 boda , a uključenost drugih subjekata u financiranje ministarstvo, grad, općina nože donijeti do 2 boda. Pravo na donaciju iz Proračuna Zagrebačke županije za 2016. Prijava se podnosi na obrascu koji će korisnicima biti dostupan na službenim stranicama Zagrebačke županije i u Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. Uz obrazac prijave koji obavezno mora biti potpisan i ovjeren od strane odgovorne osobe, potrebno je priložiti propisanu dokumentaciju. Prijave podnesene izvan roka propisanog Natječajem neće se razmatrati. U slučaju nepotpune prijave, Upravni odjel obavještava podnositelja o potrebnoj nadopuni dokumentacije. Podnositelj je dužan dopuniti prijavu u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti. Ukoliko podnositelj ne dopuni svoju prijavu u roku takav zahtjev neće se dalje razmatrati. Korisnici sredstava dužni su podnijeti izvješće o namjenski utrošenim sredstvima Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, najkasnije do 31. Ukoliko je korisnik županijske donacije priložio neistinitu dokumentaciju ili prijavljeno stanje ne odgovara njegovom stvarnom stanju, korisnik dobivena sredstva mora vratiti u Županijski proračun, te će biti isključen iz svih županijskih donacije u nadležnosti Upravnog odjela u narednih pet 5 godina. Ukoliko je Korisniku županijske donacije pogreškom isplaćen viši iznos od stvarno potrebnog, dužan je u roku od osam 8 dana od primljene obavijesti o pogrešci, viši iznos isplaćenih sredstava vratiti u Županijski proračun. Ako korisnik nije izvršio povrat, bit će isključen iz svih županijskih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju u narednih pet 5 godina. Prijave zaprimljene nakon iskorištenja sredstava osiguranih u Proračunu i prijave zaprimljene izvan roka za prijavu neće se razmatrati. Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo pismeno obavještava svakog pojedinog korisnika o odobrenom iznosu novčane donacije te načinu ostvarenja iste, kao i korisnike kojima donacija nije odobrena zbog nepotpune prijave, zbog toga što je ista pristigla izvan roka ili zbog nedostatnih proračunskih sredstava. Kako doznajemo od Nikole Bićanića, predsjednika udruge, jedan od ciljeva Udruge pčelara Pula je edukacija pčelara te popularizacija pčelarstva i pčelarskih proizvoda kod građana, a pogotovo djece i mladeži, uz već poznati cilj promicanje razvitka i unapređenja pčelarstva i pčelarskih djelatnosti te očuvanja prirodnog okoliša. Potpora Grada Pule To čine putem stručnih predavanja, tečajeva, seminara te drugih oblika obrazovanja. Predavanja, koja će biti prilagođena i dostupna svima, počela su u petak 14. Svaki mjesec održat će se jedno do dva predavanja koja su namijenjena ne samo pčelarima, nego i svim zainteresiranim građanima Pule. Ona će također biti dostupna pčelarima ostalih pčelarskih udruga s područja Istre te svima zainteresiranim stanovnicima. Podbacio bagrem Sva stručna predavanja će se održavati u Domu sportova Mate Parlov, a prvo uvodno predavanje je održao renomirani stručnjak prof. Inače, kako doznajemo, udruga trenutno okuplja 65 aktivnih članova s područja južne Istre bivše općine Pula , a broj članova tijekom godine varira oko stotinjak. Na pitanje kakva je za pčelare bila sezona, Bićanić veli da je sezona, što se tiče južne Istre, bila loša za one koji imaju stacionirane košnice jer je bagrem skroz pobacio, a na isto se žale i medari sa sjevera koji pčele sele na Ćićariju. No, dodaje kako su oni pčelari koji sele svoje pčele u Liku ili Gorski kotar prošli dobro, a na pojedinim mikro-lokacijama čak i odlično. U početku je pčelarsko društvo okupilo desetak pčelara amatera Roce, Geza, Bulešić, Ravnić, Pleslić, Galić. U tom razdoblju udruga bilježi nagli razvoj. Broji stotinjak članova i druga je najveća udruga pčelara poslije Osijeka. Prvi školovani pčelar iz udruge bio je Stjepan Bartolić iz Fažane. Pohađao je pčelarsku školu u Novom Vinodolskom. PETROVIĆ: Glas Istre od 12. Ipak, fotografija je uvijek bila i zauvijek će ostati jedan od najupečatljivijih dokumenata kojima bilježimo neumitan protok vremena, kojeg smo svjesni i u svojem životu, a još više u daleko kraćem životu ovih neumornih tragača za nektarom i peludom. Danas, kad je opstanak pčela ugroženiji nego ikada zbog stakleničkog učinka i globalnog zatopljenja, fotokemijskog smoga, fenomena kiselih kiša, zagađenosti pesticidima i drugim onečišćivačima, nužan je dodatan trud na osvještavanju javnosti oko ovih problema, bilo nastupima u medijima i apelima za spas pčela bilo edukacijom građanstva ili uz pomoć projekata, poput ovoga koji je pred vama. Možda će se ovaj potez dijelu pčelara učiniti nedostatnim ili preblagim jer su grijesi i štete koje činimo prirodi nemjerljivo veliki, ali svaki put počinje prvim korakom, pa neka ovo bude prvi korak s ciljem osvješćivanja ljudi oko zagađivanja okoliša i izumiranja pčelinjih vrsta. Po završetku natječaja sastat će se stručno povjerenstvo koje će objaviti pobjednike na internetskim stranicama Hrvatskoga pčelarskog saveza najkasnije do 25. Autorske fotografije u digitalnom obliku i visokoj rezoluciji šalju se na e-adresu: , a u poruci treba navesti: ime, prezime, datum rođenja, adresu te telefonski broj sudionika. Pravo sudjelovanja imaju sve osobe državljani Republike Hrvatske koji se profesionalno ili amaterski bave fotografijom. Povezanost čovječanstva i pčela toliko je široka da je tema u tom pogledu bezbroj, no najbolje je uočljiva u svakodnevnom oprašivanju bilja i marljivosti pčela u svom stanu, odnosno košnici. U tom su pogledu formirane i nagrade, to jest s ciljem da mladim pčelarima i početnicima pruže određenu materijalnu osnovu za stjecanje većih znanja i lakše pčelarenje. Svaki sudionik može poslati do tri 3 pojedinačne fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dopuštena je predaja obrađenih fotografija, a ako je riječ o fotomontaži, autor mora upotrebljavati isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni će broj fotografija nakon selekcije i ocjenjivanja koje će provesti stručno povjerenstvo biti reproduciran na formatu fotopapira do maksimalno 30 × 20 centimetara. Način prijave autora: isključivo slanjem radova na e-adresu:. Svi zainteresirani mogu poslati fotografije, a u elektroničkoj poruci obavezno trebaju navesti svoje osobne podatke, to jest ime, prezime, datum rođenja, adresu i telefonski broj ili broj mobitela. Nakon primitka fotografija organizator će poslati natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova. Prijave traju od 1. Format fotografije može biti najviše 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti veća od 5 MB, a treba biti u formatu JPG JPEG. Naziv fotografije može biti dodatno naveden. Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake poput logotipa ili vodenog žiga autora. Stručni žiri odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade. Rezultati će biti objavljeni 25. Nagrade će se dodijeliti u Gudovcu, na 13. Radovi koji ne udovoljavaju uvjetima fotonatječaja neće biti prihvaćeni. Rad stručnog povjerenstva je neovisan. Organizator će fotografije predati žiriju isključivo u anonimnom obliku, tj. Stručni žiri ne obrazlaže razloge svojih odluka. Odluke žirija su konačne i neopozive, ali predsjednik ili članovi žirija mogu dati svoje obrazloženje na proglašenju pobjednika te na otvaranju izložbe selektiranih radova. Otisnuti radovi ostaju u vlasništvu organizatora. IZVOR: Prilika je Grada Kastva da se pozicionira kao nacionalna referentna točka za provedbu istraživačkih programa vezanih uz hrvatsko pčelarstvo te ocjenu kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda SJEDIŠTE HRVATSKOG PČELARSKOG INSTITUTA BIT ĆE U KASTVU Nakon što je još u starom kastavskom statutu iz 1400. Dražena Lušića s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, a prihvatio ju je gradonačelnik Kastva Ivica Lukanović, dok je sad i Gradsko vijeće potvrdilo da će Grad Kastav biti osnivačem ovog jedinstvenog hrvatskog instituta — Pčelarstvo kao povijesno jedna od najstarijih gospodarskih djelatnosti grada opisana još u tekstu Zakona grada Kastva. Tom činjenicom promiče se odrednica Grada Kastva, kao grada pčelarstva u kojem se ova djelatnost u kontinuitetu obavlja najmanje 700 godina. Povijest je pokazala da je mediteransko zemljopisno određenje Grada Kastva očito vrlo povoljno s pozicije raspolaganja botaničkim i biološkim resursima važnima za pčelarstvo. Očuvanost okoliša te komunikacijske i transportne pogodnosti stoljećima su doprinosile razvoju pčelarske djelatnosti na ovom području. Činjenica je da ustanova toga tipa ne postoji u Republici Hrvatskoj te je prilika Grada Kastva da se pozicionira kao nacionalna referentna točka za provedbu istraživačkih programa vezanih uz hrvatsko pčelarstvo te ocjenu kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda. Suradnja s institucijama i organizacijama u zemlji i inozemstvu često prethodi uspostavljanju gospodarskih veza i odnosa potrebnih za privlačenje poželjnih investicija, uspostavu povoljnih gospodarskih i znanstvenih kanala ili potpora promociji lokalnih turističkih kapaciteta. U tom kontekstu, pčelarski institut predstavlja vrhunsku poveznicu za navedeno i posjeduje odličan potencijal za sinergijsko djelovanje — objasnio je gradonačelnik Ivica Lukanović. Inicijativu su pohvalili Vjekoslav Rubeša iz Akcije mladih i Davorin Šimunović iz HDZ-a, a Branko Vidmar pojasnio je zašto Kastav vide kao idealno sjedište Hrvatskog pčelarskog instituta. I ranije je bilo inicijativa o osnivanju pčelarskog instituta. Jedan od predsjednika saveza to je pokušao učiniti u Križevcima, odakle potječe, ali nije dobio potporu za svoj plan. Išli smo za tim da je pisana tradicija pčelarstva najstarija upravo u Kastvu. S razgovorima s gradonačelnikom počeli smo još prije tri godine. Nije ova priča nastala preko noći, odlučili smo realizirati zaista ozbiljan projekt — pojasnio je Vidmar. Dodao je da na području Primorsko-goranske županije postoje veliki potencijali za proizvodnju najkvalitetnijeg meda u Hrvata. Također smo uvjereni da itekako ima prostora za samofinanciranje Hrvatskog pčelarskog instituta, koji će djelovati u Kastvu, kao prva i jedinstvena ovakva javna institucija u našoj zemlji. Gradsko vijeće donijelo je povijesnu odluku. Uvjereni smo da će Hrvatski pčelarski institut svojim radom proslaviti Kastav ne samo u pčelarskom miljeu, nego i puno šire — poručio je gradskim vijećnicima Branko Vidmar. Ondje bi bilo sjedište instituta, ali i svih popratnih aktivnosti, od promocije pčelinjih proizvoda nadalje. Inicijatori već imaju razrađene planove za prijavu programa za razna fondovska sredstva, rečeno je. IZVOR: TRADICIONALNO OKUPLJANJE PČELARA BUJŠTINE 2016. U KORNARIJI Već četvrtu godinu za redom Udruga pčelara Bujštine organizira druženje svojih članova, njihovih obitelji i kolega iz drugih krajeva hrvatskog i slovenskog dijela Istre u lugarnici šumarije Buje u Kornariji kod Marušića. Okupljanje u subotu, 24. U ime organizatora 2. Prva će se izložba fotografija održati na 2. Nakon izložbe u Zagrebu, sve će fotografije zainteresirani moći vidjeti na izložbama širom Istre, a neke će se od fotografija u proljeće 2017. Nakon toga je obavijestila prisutne da naše kolege iz PU Labin pod pokroviteljstvom Županije Istarske organiziraju zajednički posjet 2. Međunarodnom sajmu pčelarstva, pčelarske opreme i proizvoda od meda Apitera u Zagrebu u subotu, 1. Sajam traje 4 dana: 29. Listopada i održava se u prostorima Zagrebačkog velesajma u sklopu Sajmova zdravog življenja uz ostale priredbe 7. Sajam zdrave hrane ORGANICA, 7. Autobus kreće u ranim jutarnjim satima iz Pule, prolazi kroz Labin i Pazin, gdje će pokupiti putnike iz drugih dijelova Istre i nastaviti put za Zagreb. Očekivano vrijeme dolaska u Zagreb je između 9 i 10 ujutro, a vrijeme odlaska iz Zagreba između 16 i 17 sati. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da će na Apiteri posebno mjesto zauzeti i galerija fotografija s 2. Dragana Pević je prisutne podsjetila i na predavanje dr. Članovi Udruge i dalje će se sastajati u prostorijama POU Buje svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, a 7. Studenog s početkom u 18 sati se priprema tribina na temu ovogodišnje pčelarske sezone, pa još jednom molimo sve kolege da se uključe u raspravu o aktualnoj problematici: oni mlađi i neiskusniji svojim pitanjima, a oni stariji i iskusniji svojim saznanjima tijekom svog pčelarskog staža. Druženje pčelara je trajalo do zalaska sunca, ali je vrijeme prošlo u hipu. Kao i za sve prijašnje susrete majstori za kuhanje su bili Slavko Biuk, Marinko Blažević i Franko Matijašić, a oko svega ostalog naše vrijedne pčelarke i supruge pčelara. Iako je ove godine izostala glazba u živo, kao i uobičajena recitacija našeg najstarijeg pčelara, a slavlju zbog iznenadne bolesti po prvi put nije prisustvovao ni predsjednik Udruge Arduino Bubola, nije nedostajalo vedrine i smijeha, iako je dan ipak najviše ispunila živa rasprava o iskustvima iz ovogodišnje pčelarske sezone. FINSKI PČELARI U POSJETI KOLEGAMA U PAZINU Finska je zemlja na sjeveroistoku Europe, pretežino niska i šumovita s 187. Šume su uglavnom zimzelene, a na jugu ima i nešto jasena, javora i brijesta. Na jugu slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje, a na sjeveru i 7 mjeseci. Zato je svega 7 % površine Finske pod poljoprivrednim kulturama. Finska je jedna od najrjeđe naseljenih zemalja EU: ima nešto više od 5 milijuna stanovnika, od toga je oko 3. Finci najviše pčelare u LR košnicama, većinom su hobisti, prosječan broj zajednica po pčelaru je oko 20, profesionalaca s preko 100 košnica ima svega 2 %. Prevladava talijanska medonosna pčela Apis mellifera ligustica, ali ima i drugih pasmina. Glavne medonosne biljke su divlja malina, uljana repica, bijela djetelina, vriština, vrbolika, facelija, maslačak, suncokret, te medljikovac jednom u 10 godina. Zbog utjecaja Golfske struje klima je nestabilna i pčelarska je sezona kratka i finski pčelari nikada ne mogu znati hoće li i kada biti glavna paša, pa je pred njima uvijek imperativ što prije ojačati pčelinje zajednice da prinosi meda ne bi izostali. Sezona traje oko 6 tjedana, a glavna je paša obično od 15. Zimovanje traje 6 — 7 mjeseci i zato pčelari moraju svakoj pčelinjoj zajednici osigurati 25 — 30 kg prihrane. Uz sve to se moraju boriti s varozom, američkom i europskom gnjiloćom, akarozom i nozemozom ovogodišnji gubici su se popeli na 15 %. Usprkos teškim uvjetima finski pčelari imaju prinose meda i do 40 kg po košnici, što je na godišnjoj razini oko 2. Cijena meda na veliko je 5,4 eura, dok u maloprodaji taste na 10 eura po kilogramu. Prema Zakonu o poljoprivredi finski pčelari uživaju sva prava i olakšice. Članarina za udrugu iznosi do 20 eura, dok je članarina u Savezu 55 eura. Unatoč skromnim resursima, pčele su predmet istraživanja u Poljoprivrednom istraživačkom centru, ali i na helsinškom univerzitetu. Jedan od najvećih pčelara u Finskoj i glavni savjetnik za ovu gospodarsku granu gospodin Ari Seppala bio je gost na 5. Iako njegovo poznanstvo s dr. Zlatkom Tomljanovićem, višim stručnim savjetnikom za pčelarstvo u Savjetodavnoj službi RH, traje mnogo duže, tom se prigodom njihovo prijateljstvo učvrstilo, pa su 2015. Zlatka Tomljanovića na Velanovom brijegu su uz domaćine dočekali i predstavnici pčelarskih udruga Bujštine i Pule. Druženje sa strukovnim kolegama iz Finske je trajalo je više od dva sata, ali je vrijeme — od edukacije u pčelinjaku o specifičnostima pčelarenja u primorju nasuprot onog na kontinentalnom dijelu Hrvatske preko obilaska vinskog podruma do degustacije vina i medenice, istarskog pršuta i sira u maslinovom ulju — proletjelo u hipu. Pitanja je s obje strane bilo mnogo, a predsjednik Saveza pčelara Finske gospodin Janne Leimi je iskoristio prigodu i darivao domaćina knjigom o pčelarenju u njihovoj domovini i sve nas skupa pozvao da ih prvom zgodom tamo i posjetimo. Još se jednom ponovilo pravilo da tamo gdje postoji zajednička ljubav, u našem slučaju — prema pčelama, jezične barijere gotovo da se i ne osjećaju. Zahvaljujući svojoj skromnosti i otvorenosti, bez obzira iz kojeg kraja svijeta dolazili, pčelari su zlatan primjer društvenosti i suradnje, pa pozdravljamo ovakve susrete i druženja u nadi da će ih u našoj županiji koja se oduvijek ponosila suživotom i tolerancijom biti još mnogo. Velik dio ovog kraja zauzima planina Kalnik, na jugoistoku županije je Bilogora, a na sjeveroistoku dolina rijeke Drave. Predivan je to kraj ponosan na svoje pejsaže, čist zrak, mir i tišinu. Na ovom se području nalazi čak 15 zaštićenih prirodnih rezervata, park šuma i krajobraza. Spomenik prirode od 2002. Koprivničko-križevačka županija ima oko 115. Prva strukovna organizacija je osnovana na inicijativu umirovljenog učitelja i zaljubljenika u pčelarstvo Augusta Katara 1927. Jedan od utemeljitelja društva bio je i poznati hrvatski pčelarski stručnjak, praktičar i predavač Josip Belčić 1907. Danas njegovu tradiciju nastavlja unuk Boris Belčić, poznati veterinar specijalist za pčelarstvo. Udruga za svoje članove organizira nekoliko predavanja godišnje u zimskom i jesenskom razdoblju. Svake godine organizira posjete pčelarskim sajmovima po Hrvatskoj i bližoj okolici Gudovec, Zagreb, Beograd, Celje, Split, Vinkovci , prezentira pčelinje proizvode na lokalnim manifestacijama Dani travnjaka, Podravski motivi, Renesansni festival, Medveni deni, Bundek , kao i edukativno stručne izlete po Hrvatskoj i inozemstvu. Odore nositelja reda Svetog Ambrozija koje su upravo oni kreirali poznate su u čitavoj Hrvatskoj. Drugi značajan događaj su Jagnjedovečki susreti po pokroviteljstvom Grada Koprivnice, na imanju obitelji Bartolec u kolovozu koji je također ove godine imao 20. Od ostalih projekata važan je i Medeni doručak koji se organizira po vrtićima sa ciljem podizanja zdravih prehrambenih navika predškolske djece. Istra je naš najveći poluotok, nalazi se na sjeveru Jadrana, njen hrvatski dio zauzima oko 2. U priobalju su se ljudi pretežito bavili ribarstvom, a danas je to područje najposjećenija turistička destinacija u zemlji. U unutrašnjosti Istre odvajkada su se Istrani bavili poljoprivredom, pretežito vinogradarstvom i maslinarstvom, a pčelarstvom od prije stotinjak godina. Od tada je broj članova ove udruge u stalnom porastu, baš kao i ugled zbog brojnih aktivnosti u pravcu unaprjeđenja pčelarstva ne samo na Pazinštini, već u čitavoj Istri. Društvo mijenja naziv 1984. U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba 2008. Za svoje članove organizira brojna stručna predavanja, koja su redovno odlično posjećena, baš kao i ona za šire građanstvo o blagodatima meda i drugih pčelinjih proizvoda. Udruga svake godine organizira izlete na niz manifestacija u zemlji i inozemstvu, kao i posjete naprednim pčelarima širom Europe, pa su do sada posjetili gotovo pola Europe. Danas udruga broji 147 članova koji imaju oko 3. Kao i drugdje u Hrvatskoj i svijetu, većina su hobisti s 20 — 30 pčelinjih zajednica. Druženje pčelara dvije udruge istog imena 3. Naše kolege je oduševila Pazinska jama, najveća atrakcija u ovom dijelu Istre, ali kao nezaboravna uspomena i nezaobilazna destinacija u budućim dolascima u Istru će im ostati posjet obitelji Gržetić. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio gospodin Zdenko Lončarić ocijenivši ovaj susret izuzetno korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Susret je završio razmjenom poklona: knjiga o povijesti pčelarstva iz ova dva divna kraja uz obećanje predsjednika obje udruge da ovo druženje neće završiti na jednom izletu, već će poraditi na još jačem zbližavanju kroz kontakte i zajedničke aktivnosti kako bi se pretvorilo u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima. Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta pčelara iz udruga istog imena, a s dva kraja Lijepe naše, jer se još jednom potvrdilo da — bez obzira odakle dolazili, pčelari — po prirodi skromni i samozatajni ljudi baveći se ovim plemenitim pozivom, vjerovatno se nikada neće obogatiti, ali zahvaljujući bogatstvu svoje pčelarske duše mogu samo prednjačiti u promicanju moralnih i drugih vrijednosti — mnogo većih nego što su materijalne. Najiskrenije se nadam da će ova priča dobiti svoj nastavak, a do tada, medno, kolege pčelari! Velanov brijeg je brdo na 470 metara nadmorske visine južno od Pazina i predivno mjesto za okupljanje pčelara, pogotovo onih koji nisu još imali prilike posjetiti središnju Istru. Vinova loza i vino u obitelji Anđelini su stoljetna tradicija, a pčelarstvom su se počeli baviti nešto kasnije. Spoj njihovog poštovanja i ljubavi prema lozi, specifična klima i tlo u ovom dijelu Istre, ali i puno predanog rada učinili su da 60. U posjet strukovnim kolegama stiglo je trideset pčelara i pčelarica iz francuske regije Ain. Francuzi pčelare s više pasmina pčela, a najzastupljenija je Apis mellifica — tamna europska pčela. U ovoj je zemlji oko 70. U Francuskoj ima oko 1. Nakon velikih gubitaka uslijed trovanja pesticidima Gaucho, Regent u prošlom desetljeću francuski pčelari se još uvijek oporavljaju i ne sele tako često svoje pčele na suncokret kao nekada do 1995. Osim Varroe destructor velike štete im nanosi veliki azijski stršljen. Kulturno-političko središte ove regije je grad Lyon. Grad Bourg-en-Bresse se nalazi na zapadnom podnožju planine Jura, na lijevoj obali rijeke Reyssouze, 70 km od Lyona i broji oko 40. Stanovništvo ove regije je pretežno zaposleno u industriji visoke tehnologije, turizmu ovdje su neka od najpoznatijih svjetskih skijališta! Planinski masiv Jura se dijelom nalazi i u Švicarskoj, a u Francuskoj je zaštićen kao regionalni park prirode. Predivan je to kraj pun turistički atraktivnih klisura, špilja i vidikovaca, pa ne čudi da se posjetiteljima nude različite aktivnosti: planinarenje, skijanje, biciklizam. Zahvaljujući bioraznolikosti i bogatim pčelinjim pašama u ovoj je regiji zastupljeno i pčelarstvo. Prevladava bagremov, lipov i cvjetni med koji imaju cijenu od 9 do 18 eura po kilogramu medljikovac. Nažalost, ova proizvodnja nije dovoljna za potrebe potrošača, pa Francuska uvozi velike količine meda iz drugih zemalja, ponajviše iz Kine. A s druge strane, netaknuta priroda i okoliš sačuvan od pesticida, smoga i drugih nečistoća oko planine Jura kao da su stvoreni za ekološko pčelarstvo, pa ne čudi da je ono posljednjih godina u znatnom porastu. Osim toga, sve više raste i broj mladih koji se počinju baviti pčelarstvom, pohađaju pčelarske škole i aktivni su članovi svojih strukovnih organizacija. Potom je domaćin darivao svoje goste Pazinskom mednom žlicom nakon čega je uslijedila degustacija meda i intervju s gospodinom Yves Bomboy. Susret je završio zajedničkom fotografijom ispred pčelinjaka uz obećanje da ćemo im prvom prigodom uzvratiti posjet i uvjeriti se da je i kraj u kojem oni žive i pčelare lijep poput naše Istre. Nadalje, predmetna zaštita pčelinjih proizvoda, uvrštena je među najjače alate podizanja percepcije nacionalnog i regionalnog identiteta te je naglašen njezin sinergijski učinak na prepoznavanje razlika u kvaliteti, posljedično povećanje potražnje od strane tržišta kao i produbljenje ekonomskog interesa samih primarnih proizvođača. Posebno je istaknuta važnost diferencijacije analitičkih pristupa u njegovoj karakterizaciji praktična iskustva pčelara na terenu, invadiranost biljnim ušima, prognoze medenja, uzorkovanje meduna, analiza peludi,… te sistemska obrada podataka sukladno prethodno utvrđenim projektnim matricama. Pri tome se očitom pokazalo birokratiziranje tj. Istaknuta je potreba aktivnog povezivanja svih institucija uključenih u procjenu i praćenje kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda te stimulacija njihove aktivne suradnje i zajedničkog nastupa na tematski povezanim projektima. U ime organizatora konferencije: doc. Projekt pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji domaće bi pčelare trebao zaštititi od nepovoljne situacije na tržištu. Kruna je to ideje bivšeg župana VPŽ, danas ministra regionalnog razvoja i fondova EU Tomislava Tolušića i današnjeg zamjenika ministra poljoprivrede Tugomira Majdaka, koja je nastala prije nekoliko godina. Ovo je kruna jednog posla koji je trajao gotovo tri godinu, odnosno zaštita izvornosti slavonskih medova uz njihovu poboljšanu kvalitetu. U svibnju ove godine, Ministarstvo poljoprivrede je prihvatilo sve naše prijedloge. Formalno je ovo rješenje punovažno. Tako ćemo na nacionalnoj razini imati zaštićene slavonske medove koji nose oznaku izvornosti, odnosno medove od: uljane repice, bagrema, lipe, kestena, cvjetni, hrasta sladuna i suncokreta — kazao nam je predsjednik Udruge proizvođača Slavonskog meda Željko Vrbos. Na skupštini Udruge koja je održana u Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije, još su nazočili: Zdravko Barać pomoćnik ministra poljoprivrede , Brankica Ćosić savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, zamjenici župana Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, Zdravko Dijaković i Željko Jakopović, Andrija Matić pročelnik za poljoprivredu iz Vukovarsko-srijemske županije, Ana Marušić Lisac iz tvrtke Biotehnikom, predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza, kao i mnogobrojni pčelari s područja navedenih sedam županija. Med ne smije biti kristaliziran, mora biti procijeđen i bez trunja. Udio vlage u medu ne smije biti veći od 20%. Uz uzorke meda poslane poštom priložiti kopiju uplatnice. Mažuranić 70 10000 Zagreb — osobno: 01. Iznos kotizacije plaća se prilikom predaje uzoraka ili na: ž. PD Zagreb, IBAN broj: HR 3623600001101460330, s naznakom: za Zagimed 2016. Pogledati se može na: 7 Uredno pristigle uzorke meda, s plaćenom kotizacijom, preuzima Komisija za ocjenjivanje urednosti i šifriranje uzoraka. Fizikalno-kemijska analiza pristiglih uzoraka obaviti će se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, do 28. Po obavljenoj fizikalno-kemijskoj analizi, za uzorke koji budu pozitivno ocijenjeni, obaviti će se organoleptičko ocjenjivanje, također na PBF-u, od strane educiranih ocjenjivaća s višegodišnjim iskustvom. Najbolji medovi u kategoriji dobivaju plaketu ŠAMPIONA vrste ukoliko pristigne najmanje pet uzoraka za pojedinu vrstu meda, te se proglašava ukupni ŠAMPION za med iz Hrvatske te med iz inozemstva. Svaki natjecatelj dobiva i Bilten sa pojedinačnom ocjenom i ukupnim rezultatom za svaki uzorak. Dodjela priznanja pčelarima obaviti će se na završnoj svečanosti okvirni datum 25. Točan termin, kao i adresu, dodjele priznanja objaviti ćemo naknadno na internetskim stranicama PD Zagreb i Hrvatskog pčelarskog saveza. Za sva druga pitanja i detaljnije informacije na raspolaganju vam je voditelj projekta: Ante Štavun, mob. Osijek — Omnis Power, Zagreb Dobro nam došli! Regionalno edukacijsko ocjenjivanje meda — Osijek 2016. Med ne smije biti kristaliziran, med smije imativlažnost maksimum do 20 %, na naljepnici trebaju biti ispisani slijedeći podaci: ime i prezime pčelara OIB ili JMBG , točna adresa, godina rođenja, vrsta meda, godina proizvodnje, lokacija s koje med potječe. Obavezan je i kontakt telefon ili e-mail. Kotizacija po uzorku meda je 120,00 kn. Popis nagrada možete vidjeti na www. SLIJED DOGAĐANJA Prijem meda od 25. Kemijsku analizu vlaga,digitalnim ref. HMF i elektroprovodljivost radi Poljoprivredni fakultet u Osijeku od 01. Organoleptičko ocjenjivanje meda 12. UOČI DESETOG JUBILARNOG REGIONALNOG OCIJENJIVANJA MEDA OSIJEK 2016. GENERACIJE PAZINSKE PČELARSKE ŠKOLE U četvrtak 16. Nikole Kezića i nastavničkog tima s zagrebačkog Agronomskog fakulteta dobilo je potvrdu o završenom stručnom obrazovanju i promovirano u KV-pčelare. U usporedbi s prošlom generacijom koja se ponosila brojkom od 11 polaznika ljepšeg spola — najviše otkako djeluje škola, ove ih je godine nešto manje: 7 — što ne znači da taj broj neće opet narasti u prvoj slijedećoj generaciji. Nikolom Kezićem i suradnicima. Od samog početka škola se provodi po programu stručnog kolegija pčelarstva Zavoda za pčelarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu i sastoji se iz predavanja, vježbi i praktične nastave u trajanju od 120 školskih sati. Pazinska pčelarska škola ima status prekvalifikacije i stečeno se zvanje upisuje u radnu knjižicu. U tom kontekstu g. Anđelini se zahvalio predavačima bez kojih se ovaj projekt ne bi mogao ostvariti, a isto tako i Županiji istarskoj na nesebičnoj podršci. Riječ je preuzeo Milan Antolović, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu i obećao nastavak suradnje između Županije i pčelara Istre ne samo kroz sufinanciranje školovanja novih generacija pčelara, već i nove projekte zacrtane strategijom o razvoju ove grane u županiji: brendiranje istarskog meda, osnivanje Istarskog pčelarskog saveza, otvaranje pčelarskog centra u Cerovlju, izrazivši svoju veliku želju da proizvodnja meda u Istri još više ojača, a broj pčelinjih zajednica za 10 godina naraste na 50 — 60 tisuća, što bi značilo 3 košnice po 1 ha poljoprivredne površine. Nakon što su novi pčelari izvršili svečanu prisegu, uslijedila je dodjela priznanja. Po završetku svečane promocije svi polaznici, organizatori škole i suradnici okupili su se za zajedničku fotografiju — uspomenu na ovaj događaj koji im možda i trajno promjeni profesionalni život. Potom su održana dva stručna predavanja, podjednako zanimljiva i novim i starim pčelarima: prof. Nikola Kezić je govorio o novim tehnologijama u sakupljanju pčelinjeg otrova, a dr. Maja Dražić o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti pčela kao vrste i pčelarstva u regiji. Još jednom čestitamo svim novim pčelarima i želimo im puno uspjeha u pčelarenju! ZAGREBAČKI VELESAJAM OBILJEŽIO GLOBAL EXHIBITIONS DAY U cijelom svijetu 8. Ispred domaćina skup su pozdravile Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam, i Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba. Uvod u prvi panel imao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije, koji je u svom izlaganju naglasio da je promocija hrvatskog gospodarstva na sajmovima u zemlji i inozemstvu jedna od glavnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore. Otvaranje novih tržišta kao i jačanje pozicije na već postojećim tržištima samo je jedan od načina na koji se potiče internacionalizacija poslovanja što očekivano ima za rezultat veću proizvodnju i zaposlenost. Ostali sudionici panela bili su Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca; dr. Dina Tomšić, voditeljica Podružnice Zagrebački velesajam; dr. Rajko Buković, izvršni direktor Jadranskog sajma iz Crne Gore Budva ; prof. Aleksandar Andrejević, rektor, Educons Univerzitet iz Srbije i dugogodišnji generalni direktor Novosadskog sajma; dr. Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dugogodišnji generalni direktor Beogradskog sajma. Uvodničar i Moderator 1. Panela bio je gospodin Ante Gavranović, istinski doajen i jedan od vodećih autoriteta u području sajamske djelatnosti na ovim prostorima. Na konferenciji je istaknuto da unatoč sve zastupljenijim internet modelima komuniciranja i prodaje, sajam kao direktni marketing kojeg karakterizira komunikacija licem u lice ostaje i dalje vodeći element koji bitno doprinosi lancu prodaje. Izvoz je uz investicije i potrošnju čimbenik koji zatvara, ali i pokreće novi gospodarski ciklus — a sajmovi su najbolje mjesto, odnosno mehanizam pokretanja izvoza, a time i izravnog doprinosa za gospodarstvo. Organizacija sajmova pozitivno djeluje na turizam svakog grada, pa tako i grada Zagreba prvenstveno u popunjenosti hotela i ugostiteljskih objekata. Prema provedenom istraživanju Infratest Burke iz Münchena, indirektni ekonomski multiplikatori sajamske aktivnosti su izuzetno visoki pa tako na 1 kunu prihoda Zagrebačkog velesajma, Grad Zagreb ostvaruje 11,7 kuna prihoda. Sajmovi i dalje ostvaruju tri temeljne funkcije: 1. Socijalna funkcija Istaknute su i činjenice da se najveći broj sajamskih centara nalazi se u Europi, čak 496 velikih prodajnih mjesta što čini 48% ukupnog sajamskog udjela te da se godišnje organizira otprilike 31. Neosporivo je da sajmovi imaju značajan marketinški učinak. Istraživanja potvrđuju da 85% izlagača smatra B2B sajmove važnim ili vrlo važnim elementom svoje marketinške aktivnosti. Novi trendovi i tehnološka podrška digitalnih medija zahtijevaju drugačiji pristup organizaciji sajmova: veću specijalizaciju, promociju novih tehnologija i trendova; povezivanje znanstvenika i gospodarstvenika i praktičnu primjenu novih znanstvenih spoznaja; kraće trajanje, različite komplementarne sadržaje kojima se dopunjuje sajamski program; sve višu razinu sajamske infrastrukture. Održavanjem usko specijaliziranih sajamskih priredbi potiču se inovativnost i konkurentnost; izlagači sudjelovanjem na sajmovima uz prezentaciju svojih proizvoda upoznaju i svoje konkurente te tako dobivaju motivaciju za nove tehnologije i proizvode; te upoznaju prednosti i mane konkurencije. Samim prisustvom na sajmu s ciljem uspostave novih poslovnih kontakata uspostavlja se kontakt s novim poslovnim partnerima što je teško izvedivo potpuno virtualno pouzdanost i povjerenje. Sama priprema i organizacija sajma danas predstavlja velik izazov; sajmovi idu u korak s vremenom i tehnologijama; stoga uz sami izložbeno prodajni karakter gdje se intenzivira komunikacija i dijalog s velikim brojem posjetitelja jer samo stalnom međusobnom komunikacijom proizvođač-potrošač možemo znati što je potrebno tržištu ; sajmovi i popratna događanja seminari, kongresi, konferencije postaju instrument komunikacije i povećane suradnje struke i znanosti te implementacije novih znanja i tehnologija. Sudjelovanje i promocija na sajmu posebno je važno za proizvođače prehrambenih proizvoda jer sajam uključuje sva osjetila vid, sluh, njuh opip i okus te na taj način djeluje multisenzitivno. Iz svega navedenog jasno je da je promocija pčelarstva i pčelinjih proizvoda te Hrvatskog apiterapijskog društva kao jednog od suorganizatora sajma APItera 2016. HAD je predstavljen slatkim pčelinjim proizvodima kao i izloženim živim pčelama što je svakako privuklo pažnju pristunih. Velik interes za pčelinjim proizvodima postoji, a temeljna uloga HAD-a je promocija pčelarstva kao važnog segmenta poljoprivredne proizvodnje; edukacija potrošaća i promocija svojih članova proizvođača ; kao i podizanje svijesti o vrijednosti pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Goga Hegić, predsjednica HAD-a dio teksta preuzet sa stranica ZV i HOK PČELARSTVO U ŠVEDSKOJ Kraljevina Švedska je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Četvrta je zemlja po veličini u Europi: prostire se jugoistočnim dijelom Skandinavskog poluotoka duljinom od preko 2. Unatoč izrazito sjevernoj geografskoj širini, klima u Švedskoj je umjerena. Sjeverni dijelovi Švedske leže iza polarnog kruga i tamo vlada subarktička klima. Sjeverno od Arktičkog kruga sunce veći dio ljeta ne zalazi, ali je zimu većinom noć. Prevladavaju tajge u kojima cvate malina, borovnica, brusnica, vrijesak. Najveći izvor paše za pčele su površine pod uljanom repicom. Obzirom na klimu i vegetaciju pčelarska sezona počinje u travnju vrba iva , a završava krajem rujna vrijesak. U Švedskoj se većinom pčelari stacionarna s 10 — 15 pčelinjih zajednica, eventualno se sele na uljanu repicu ili vrijesak. Pčelari su većinom hobisti 85 %. Ukupno u Švedskoj ima blizu 150. Šveđani pčelare s više pasmina pčela: Apis mellifera ligustica, Apis mellifera mellifera, Apis mellifera carnica i Buckfast. Zbog hladnoće koriste nastavke od poliuretana debljine stjenki 30 mm. Brigu o zdravstvenoj zaštiti pčela vode područni kontrolori, stručno osposobljeni pčelari u okviru krovne organizacije. Ukupna proizvodnja meda u Švedskoj iznosi oko 3. Velik broj pčelara zbog dobivanja željenog potomstva izabranih pčelinjih zajednica vrši umjetno osjemenjivanje matica. Selekcija se vrši kroz proizvodnju i oplodnju matica. Proizvedene matice testira obučeni pčelar na posebnim test-pčelinjacima. Testirane matice, odnosno one koje pokazuju tražene osobine, idu u daljnji postupak selekcije. Postoji velik broj oplodnih stanica na koje mogu pčelari donijeti na oplodnju svoje matice u oplodnim kasetama sa staklenim zidovima i jednim okvirom. Okrugli stol: PČELE I ODRŽIVI RAZVITAK Prošli petak, na poziv Ministarstva poljoprivrede Slovenije i Slovenskog pčelarskog Saveza ČZS , UP Pčelinjak, sa svojim izaslanstvom D. Jusić je prisustvovala i svojim dolaskom još jednom dala podršku prijedlogu slovenskih kolega o proglašenju 20. Ovaj događaj je održan u sklopu prvog posjeta Sloveniji glavnog ravnatelja Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO UN dr. Joséa Graziana da Silve. Uz visoko cjenjenog gosta, sudjelovali su na okruglom stolu ministar poljoprivrede Slovenije mag. Dejan Židan, predsjednik ČZS Boštjan Noč, glavni tajnik međunarodne pčelarske organizacije Apimondia Riccardo Jannoni Sebastianini, državna tajnica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret, dr. Danilo Bevk iz Nacionalnoga instituta za biologiju, te predstavnici Mjesne općine Ljubljana g. Dejan Crnek i gđa Maruška Markovčič te Općine Žirovnica gđa Stanka Zupan. Joséa Graziana da Silva poručio je u svom uvodnom govoru kako je FAO osnovana 1945. FAO predstavlja tehničku granu UN-a. Danas, hrane ima u izobilju, čak uništavamo jednu trećinu, dok s druge strane postoji sloj siromašnih ljudi koji žive u nemogućnosti priuštiti si dovoljne količine hrane. FAO potiče proizvodnju hrane uz tehničku podršku u nerazvijenim, a i razvijenim dijelovima diljem svijeta, i time smatra ulogu oprašivača vrlo bitnom, čak jednom od najbitnijih karika uspješnosti proizvodnje voća i povrća. Danas, pred nama su novi izazovi, klimatski uvjeti su se promijenili i to nedvojbeno utječe na proizvodnju. Pčele i oprašivači zaslužni su za dvije trećine proizvodnje voća i povrća u svijetu. Ljudska prehrana ovisi o njima. S druge strane njihov opstanak je ugrožen, jer smo promijenili njihov okoliš, kojega smo zamijenili monokulturom. Povišenje temperatura zbog klimatskih promjena također ima jaki utjecaj na njih. Korištenje kemijskih sredstava za zaštitu bilja pesticidi također im ne pomaže, čak suprotno, ubija ih i zato vidimo zemlje u svijetu poput Kine, Kalifornije i Kanade, gdje su oprašivači pred izumiranjem. Postoji jaka i čvrsta poveznica između divljih oprašivača, pčela i proizvodnja hrane. U prošlom rujnu mjesecu, raspravljalo se u New Yorku na sjednici UN-a po tom pitanju i u Parizu na skupu o klimi. FAO podržava prijedlog ČZS da se 20. Predviđeno je još nekoliko susreta međunarodnog karaktera, međutim očekuje se službena odluka u srpnju 2017. U međuvremenu ima još puno napora po tom pitanju. Uz svu administrativnu proceduru, 20. Upravo radi zaštite svih oprašivača, FAO je objavila jednu procjenu o rizicima, to je radni dokument koji stoji na raspolaganju svim vladama, u kojem su navedene sve preporuke i mjere za njihovu zaštitu. Taj radni dokument je preveden i dostupan na šest jezika. Graziana da Silva je svima odlučno poručio, dosta je bilo riječi, došlo je vrijeme djelovanja, jer priroda i ljudska prehrana o tome ovise. Ministar poljoprivrede Slovenije mag. Dejan Židan je uz zaželio dobrodošlicu svima, poručio je kako se uz ČZS krenulo u ovaj prijedlog nakon jednog sastanka s Boštjanom Nočem prije godinu i pol dana. Naglasio je kako ovaj prijedlog obuhvaća i podršku za zaštitu genetske linije Kranjske pčele, slovenske medne proizvode, borbu protiv korištenja pesticida i koktel kemikalija. Danas je veliki pritisak na oprašivače. Živimo u vrijeme nesnošljivosti i ratova. Pčele donose sa sobom, uz svoju primarnu funkciju u prirodi, univerzalnu poruku koja povezuje ljude. Cilj je svakako podizanje razine svijesti društava u shvaćanju da je pčela važna za sve nas, unatoč ljudskoj raznolikosti i kulturnim razlikama. Državna tajnica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret je dodala kako njihovo ministarstvo podržava prijedlog o svjetskom danu pčele, jer postoji čvrsta poveznica između neovisnosti svih država i proizvodnje hrane. Izdvojila je tri ključna cilja na sveukupno sedamnaest njih koje su se obvezali provoditi do 2030. Glavni tajnik međunarodne pčelarske organizacije Apimondia, Riccardo Jannoni Sebastianini je uz svoje izlaganje, izjavio kako pčele dotiču i djecu, i osobe s invaliditetom, i odrasle i starije ljude. One dodiruju sve slojeve društva, svih nacija. Uz to, ne smijemo zanemariti da su pčelinje zajednice male kućne ljekarne iz kojih se može uz svu primarnu proizvodnju i usluge, primijeniti apiterapijsko djelovanje i kako je to jedan bitan vid koji se također ne smije izostaviti, jer time poboljšavaju kakvoću življenja ljudi diljem svijeta. Zato pčele moraju biti zaštićene na međunarodnoj razini. Danilo Bevk iz Nacionalnoga instituta za biologiju dopunio je panel razgovor sa znanstvenog stajališta. Postoji oko dvadeset tisuća vrsta oprašivača, to uključuje i leptire. Priroda je sve tako posložila uz sve razne uloge kako bi jamčila uspješno oprašivanje. Zbog antropoloških promjena u Europi, u svijetu i manjka metoda, došlo je do poremećaja okoliša, kao i opasnost od raznih pesticida za oprašivače i njihov opstanak. Oni su ponekad neprimjetni, zato u tišini nestaju, jer su nam daleko od naših pogleda. Zbog njihovog manjka u prirodi, smanjena je količina proizvedene hrane, to vodi do povećanja cijene iste. Zbog visokih cijena i neimaštine u svijetu, uz manju potrošnju voća i povrća, dolazimo do manjka A vitamina i time povećavamo uzrok bolesti. Za bolje praćenje i očuvanje svih oprašivača, potrebna su dodatna znanstvena istraživanja kao i financijska sredstva koja bi to omogućila. Predstavnica Općine Žirovnica gđa Stanka Zupan, predstavila je rodno mjesto Antona Janše, oca modernog pčelarstva i moguće perspektive apiturizma i gospodarskog razvitka toga kraja vezano u proglašenje svjetskog dana pčele. Predstavnica općine Ljubljane gđa Maruška Markovčič, navela je kako razvijaju projekt o urbanom pčelarstvu i dolazi do pozitivnih promjena mišljenja po pitanju pčela. Podizanje svijesti je važno i zato djecu već u vrtićima zbližavaju i upoznavanju sa pčelinjim svijetom. Također, imaju namjeru poticati građane na sadnju cvijeća i medonosnog bilja po balkonima i terasama. Pčele nisu domaće životinje, one su još divlje i mi se moramo njima prilagoditi. Uz to, razvijaju projekt o Ljubljanskom medu sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Uz zaključak i prigodni pozdrav svima prisutnima, predsjednik ČZS Boštjan Noč je poručio kako im je ovaj prijedlog bio jako važan, jer je Slovenija po tradiciji pčelarska zemlja sa deset tisuća pčelara i da je svakako podrška Ministarstva poljoprivrede Slovenije, a i Vlade bila ključna. Time se sve ubrzalo i dovelo do željene razine i učinkovitosti. Cilj je svakako bio podići razinu svijesti među ljudima. Svjetski dan pčele, povezuje svijet sa Slovenijom, i Sloveniju sa svijetom. Pri završetku, cijenjeni gost i sudionici okruglog stola, uz gradonačelnika Ljubljane g. Zorana Jankovića službeno su uz glazbeno pčelarski program otvorili izložbu « Očuvajmo pčele » u krilu dvorca Ljubljanskog Staroga Grada dvorana Kazamate , u Ljubljani — proglašenom zelenom prijestolnicom Europe 2016. Stojanović ističe kako je slavonski med najkvalitetniji, a da mu je otkupna cijena najniža u Hrvatskoj. Kako doznajemo, ove će se godine na prinos meda po košnici znatno odraziti zimski pomor pčela te pojava kasnog mraza od kojeg su stradale neke medonosne vrste. Bagrem nije kritičan, promrznuo je oko Bilogore. Kod nas u jednom danu sredinom prošlog tjedna pčelari su imali dva kilograma bagremovog meda po košnici, a dan poslije četiri kilograma. Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže kako se ipak očekuje da će i ove godine doći do porasta izvoza. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je naš med i dalje na visokoj kvaliteti, izvozna mu je cijena u prosjeku oko 4,5 eura po kilogramu, a najjača izvozna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Još postoji latentna opasnost od uvoza meda iz Kine koji u strukturi uvoza sudjeluje s čak 70 posto, a prosječna uvozna cijena meda je 2,46 eura. Dodaje i kako se ova godina može okarakterizirati kao jedna od težih s dosta uginuća pčela. Međutim, broj pčelara i dalje raste zbog rasta nezaposlenosti jer se mnogi odluče baviti pčelarstvom kako bi si osigurali egzistenciju. U prilog tvrdnji porasta broja pčelara govore i podaci kojima raspolaže Milan Kramer, predsjednik suda časti Hrvatskog pčelarskog saveza HPS-a. Naime, Kramer navodi da se u posljednjih 18 godina na području Osječko-baranjske županije broj pčelara povećao za čak pet puta. Te podatke potkrepljuje, kako ističe, podacima iz 1998. Od samostalnosti Hrvatske pčelarima je na raspolaganju četvrti oblik potpore, u kojem pčelar aplicirajući u mjerama 1 — 6 Programa ruralnog razvoja može dobiti 50 % povrata uloženih svojih sredstava. Zbog toga je vjerojatno hit biti pčelar. Međutim, pčelar koji nije evidentiran gubi benefite, kao što je primjerice povrat novca za nabavu lijekova koji su dosta skupi. Primjerice, lijek protiv varoe za 100-tinjak košnica košta oko 3000 kuna, a ako je pčelar u evidenciji, dobije 25 posto tog novca natrag. Prema procjenama pčelara, ove je zime bilo i do 40 posto gubitaka pčelinjih zajednica. Vezano uz pad broja pčela Stojanović navodi kako je tomu pridonijelo tretiranje poljoprivrednih kultura zaštitnim sredstvima od kojih su neka bila pogubna za pčele. Na taj bi se način sigurno smanjilo ugibanje pčela. Josea Graziana da Silve, Sloveniji. Na okruglom stolu će, osim visokoga gosta, generalnoga direktora FAO dr. Josea Graziana da Silve, sudjelovali i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu mag. Dejan Židan, predsjednik ČZS Boštjan Noč, generalni sekretar međunarodne pčelarske organizacije Apimondia Riccardo Jannoni Sebastianini, državna sekretarica Ministarstva za vanjske poslove RS Darja Bavdaž Kuret, direktorica Nacionalnoga instituta za biologiju dr. Tamara Lah Turnšek te predstavnici Mjesne općine Ljubljana i Općine Žirovnica. Okrugli stol će biti mjesto razmjene mišljenja i analiza različitih pogleda na trenutno vrlo aktualna pitanja ciljeva održivog razvoja općenito te posebno o ulozi pčele i drugih oprašivača. Ti potonji su posebice važni za uspostavu održivog razvoja poljoprivrede i prehrambene sigurnosti, jer je od oprašivanja ovisna barem trećina proizvedene hrane na svijetu. Preko prepletenosti ekonomske, socijalne i okolišne razvojne dimenzije njihov značaj dosiže daleko šire u opstojnost prirode kakovu poznajemo. Nakon okruglog stola u Ljubljanskom starom gradu dvorana Kazamate bit će svečano otvorenje izložbe »Očuvajmo pčele«, koju je pripremio Ljubljanski grad uz sudjelovanje Muzeja radovljiške općine — Pčelarskim muzejom i ČZS. Svi koji želite sudjelovati na ovom značajnom skupu, radi lakše organizacije svoju prijavu trebate potvrditi na e-mail: , najkasnije do, 17. ČEBELARI I PČELARI — VIŠE OD STRUKOVNE POVEZANOSTI I KOLEGIJALNOSTI Druženje između slovenskih i hrvatskih pčelara u Istri ima dugu tradiciju, a počelo je ranih 80. Stručni savjetnik za pčelarstvo Klavdijo Babič držao je predavanja u Bujama i Pazinu, a pčelari Bujštine su bili gosti na proslavi 60 godina postojanja OČDK. Zato ne treba čuditi da je koparska pčelarska udruga ove godine odlučila posjetiti istarsk pčelare i razmijeniti iskustva s njima, ali i kroz druženje još jednom dokazati da pčelari, bez obzira na razlike u kulturi i jeziku, prednjače u promicanju vrijednosti međunarodnog dijaloga, jer nam je zajedničko ono najvrednije — ljubav prema pčelama. OČDK — Obalno čebelarsko društvo Koper osnovano je davne 1955. Dvadesetak članova društva je u subotu, 23. Petar Banko je cijenjen u pčelarskim krugovima iz više razloga: jedan je od najiskusnijih i najstručnijih u ovoj domeni znanje je usavršio na njemačkom sveučilištu , jedini je istarski uzgajivač matica, veliki donator i sponzor većine pčelarskih događanja u Istri, mentor i edukator ne samo pčelara, već i potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine. I ovaj je put naš Pjero u svom domu u Baderni nesebično ugostio čebelare iz OČDK, ali i kolege pčelare iz drugih dijelova Istre. Gostima je prvo pokazao ogledni pčelinjak i u njemu održao kraće predavanje dok nije počela kiša, kad smo se povukli u laboratorij gdje je Petar prezentirao uzgoj matica. Nakon toga sve prisutne je domaćin počastio ručkom u kojem je dominirala druga specifičnost vezana za obitelj Banko — bakalar. I to nije bilo sve! Kako fešta nije bila fešta bez glazbe uživo i ovaj put nije nedostajalo ni dobre pjesme ni akorda s »planetarno« poznatog Petrovog instrumenta — bidofona. Vrhunac događaja je bilo darivanje OČDK u znak zahvalnosti domaćinu za više nego topli prijem i edukaciju, što su zabilježili i novinari »Glasa Istre« koji su potom intervjuirali i predstavnike koparske udruge. Potaknut zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima, na ovu je ideju došao najenergičniji par aktivista Dragana Pević i Marinko Blažević, a pridružili su im se i ostale članovi Udruge donacijama za nagradni fond. Odaziv foto-amatera iznenadio je organizatore jer je bio znatno iznad svih očekivanja što je bio čvrst dokaz da se radi o temi koja itekako interesira javnost ne samo u Istri, već i mnogo šire. Na Zemlji živi više od milijun vrsta kukaca, no malo ih je korisno poput pčela medarica čija je najveća vrijednost u oprašivanju biljaka. Danas — kada je opstanak pčela ugrožen više no ikada prije, nužno je na sve moguće načine utjecati na javnost da respektira pčele i njihovu ulogu u prirodi. Iako je organizatorima prvenstveni cilj bio uoči nove sezone tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima upozoriti lokalne poljoprivrednike da dobro razmisle što čine ne samo pčelama, već i svim drugim kukcima oprašivačima i da se prehodno obavezno konzultiraju s pčelarima iz okolice ili ih bar na vrijeme obavijeste o svojim namjerama, kako je vrijeme odmicalo, nizali su se popratni događaji, izložbe i rasprave o toj temi na mnogo široj platformi od one koju su organizatori predvidjeli na početku, pa se natječaj nadišao svoje okvire i prerastao u projekt, što je važno naglasiti — financiran samo iz sredstava Udruge i baziran isključivo na volonterskom radu aktivista. Od ukupno 88 fotografija pristiglih iz svih krajeva Hrvatske 27. Potom je uslijedila tehnička priprema fotografija koju je na sebe opet preuzeo isti par. Pretpremijerna izložba svih pristiglih radova bila je u Zagrebu 15. Izložene radove je vidio velik broj posjetitelja sajma, a pohvale projektu stigle su i od strane organizatora ove manifestacije. Nakon toga je uslijedila izložba u Novigradu u prostoru Gradske knjižnice 9. Vrhunac akcije je bilo postavljanje jumbo-plakata s porukom javnosti o štetnosti pesticida i apelom poljoprivrednicima da ne prskaju u vrijeme cvatnje na prezentacijskim panoima Grada Umaga 13. Objava o ovom događaju na Facebook stranici Udruge obišla je u rekordnom roku preko 14. Čestitke za originalnost ideje, ciljeve projekta i jasnu poruku javnosti počele su stizati sa svih strana i stižu još uvijek, a glavna potpora je došla od strane gradskog poglavarstva Grada Umaga koji će sufinancirati novi ciklus projekta u sezoni 2016. Gotovo sve važnije institucije u Istri se slažu da moramo nastaviti upozoravati javnost na opasnost za opstanak pčelinje vrste, zbog čuvanja prirodnih resursa koji su iz dana u dan sve ugroženiji. I ovom prigodom pozivamo sve foto-amatere iz Hrvatske i zemalja u okruženju da nam se pridruže u projektu, a mi ćemo se potruditi da nagradimo najbolje od najboljih, jer sve su fotografije zračile ljubavlju i brigom za pčele i svi su autori bili puni pozitivne energije, a su podjednako zaslužni za uspjeh natječaja! Milan Antolović predstavio prijedlog Studije o razvoju pčelarstva Istarske županije, odnosno njenih strateških dugoročnih ciljeva, danas je stigao na adrese upravnih tijela pčelarskih udruga prijedlog istog dokumenta — dopunjen i ispravljen nakon očitovanja, mišljenja, prijedloga struke i dionika. Predlagatelj moli pčelare da u svrhu konciznog oblikovanja konačnog dokumenta, dostave svoje komentare i prijedloge dostavite pisanim putem na adresu: poljoprivreda istra-istria. Takav savez bio bi spona između pčelara, HPS-a, Ministarstva poljoprivrede, ostalih pčelarskih udruga u RH. Ključna uloga saveza bila bi kontrola, savjetovanje, povlačenje sredstava iz fondova EU-a, edukacija i dr. Pčelarstvo je našem Sveti tako reći u krvi, jer u njegovoj obitelji ima dugododišnju tradiciju, od njega živi i u njemu sudjeluju svi članovi obitelji. U okviru prodajno-izložbenog prostora Svetozar ima i mali muzej košnica, pčelarsskog alata i pribora od kojih su neki eksponati stariji od 250 godina. S vremenom je Svetozar u ovdašnjim pčelarskim krugovima postao svojevrsna legenda, prije svega zbog znanja i iskustva koje je uvijek nesebično prenosio kolegama, posebice mladima, ali i zbog živog temperamenta i obaveznog kaubojskog šešira. Ovo je prvi put da Udruga pčelara Bujštine organizira edukaciju na pčelinjaku, a poticaj je krenuo od mladih pčelara koji su sed požalili da im je dosta teoretiziranja i da žele više praktične obuke. Zašto je nastava na terenu tako važna? S dužnim poštovanjem prema svim predavačima koje sam imao priliku slušati tijekom posljednjih 10 godina, uvijek sam tvrdio i tvrdit ću da samo 1 gram prakse vrijedi više nego 1 tona teorije! Uzalud im i autoritet i vještina govora i sofisticana prezentacija: pčelari novaci samo na pčelinjaku — uz svog mentora ili iskusnijeg kolegu mogu naučiti prepoznati maticu i kad nije obilježena, uočiti odnose između članova pčelinje zajednice i njihove zadatke prema dobnoj skupini kojoj pripadaju, razlikovati otvoreno od zatvorenog legla, zreli od nezrelog meda, mlado saće od starog, kao i prve simptome bolesti. E, tu je naš Sveto majstor kakvih je malo u Istri. Način na koji Janković pripovjeda o pčelama i pčelarstvu stručan je sveobuhvatan, a opet dovoljno jasan i najvećem laiku. Iz njegove priče mladim, ali i malo starijim pčelarima s Bujštine i Poreštine, već nakon otvaranja prve košnice, vidjelo se koliko on posjeduje znanja u ovoj profesiji i s kojim ga žarom i entuzijazmom prenosi drugima. Najviše je bilo riječi o tehničkim zahvatima u ovom razdoblju i pripremama za glavnu pašu, Venerovoj metodi pčelarenja koju već niz godina prakticira naš domaćin, njegovom načinu borbe protiv varoe i drugig nametnika, kako kod svojih pčela sprječava rojidbeni nagon, kako ih razrojava, prihranjuje i liječi. Ukupan dojam malo jhe poremetila neočekivana agresivnost dijela pčela koje su se okomile na one lakovjerne i neoprezne — nezaštićene pčelarskom odjećom, ali nitko se od prisutnih nije bojao ni kad bi im se zalomio koji ubod. Po završetku radionice, druženje pčelara se nastavilo u Brtonigli kod našeg kolege Albina koji nas je počastio medenicom i vinom iz vlastite proizvodnje. U ležernoj se atmosferi nastavilo pričati o pčelama i pčelarenju, ali je bilo dosta govora i o predstojećim aktivnostima Udruge, kao i o Studiji razvitka pčelarstva u Istri, osnivanju Istarskog pčelarskog saveza i drugim aktualnim temama. Opći je zaključak svih prisutnih bio da bi ovakvih susreta na pčelinjaku i praktične obuke trebalo biti više, pa utoliko ovoj potez Udruge pčelara Bujštine može biti odličan primjer i drugim strukovnim organizacijama u županiji i šire. Stoga još jednom veliko hvala našim domaćinima: Svetozaru na odličnoj edukaciji, a Albinu na izvrsnoj medenici i malvaziji. Većina izaslanika je došla organizirano, no ipak je zbog malog odaziva i nedostatka kvoruma sjednica malo kasnila. Sjednici je prisustvovalo 247 izaslanika iz 147 hrvatskih pčelarskih udruga. Izvješća o radu HPS-a tijekom 2015. Savez uskoro kreće u projekt izrade staklene ambalaže za med 4 veličine u tvornici Vetropack Straža d. Predsjednik HS-a se požalio na slab odaziv na anketu u vezi gubitaka pčelinjih zajednica od više od 7. Znakovit je podatak da 80 % anketiranih pčelara žele da se dozvoli upotreba lijeka protiv varoe na bazi amitraza. Saša Petrić je podnio izvješće o provedbi pomoći sektoru pčelarstva temeljem NPP nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje 2014. U ovaj je program 2014. Tijekom sjednice bilo je kritika na račun tajništva HPS-a, a pojedinci su na ostavku pozivali i samog predsjednika. Unatoč oštrijim raspravama više izaslanika, kao i pojedinačnim upadicama, sjednica je prošla bez povišenih tonova. Iz opravdanih zdravstvenih razloga došlo je do određenih promjena članova UO. Nakon sjednice izaslanici su se još jedno vrijeme zadržali u neformalnim razgovorima, da bi u kasnim poslijepodnevnim satima krenuli doma. IZVOR: MEDENI ČETVRTAK U OSIJEKU Na Glavnoj osječkoj tržnici pčelari su 17. Kako se Grad Osijek kandidira za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Ambrozija prisutne podsjetio na najvažnije trenutke iz povijesti pčelarstva u ovoj regiji. U gradu na Dravi u ožujku 1879. Ti događaji označavaju početak razvoja modernog pčelarstva, a osim gospodarskih u ono su vrijeme imali i velik kulturološki značaj afirmiranje hrvatskog jezika u publikacijama. Tradicija pčelarstva ostala vezana uz Osijek, a osječki i slavonski pčelari mogu se pohvaliti brojnim priznanjima i inovacijama. Dogradonačelnik Ham je istaknuo da se Grad odlučio dodatno posvetiti kandidaturi Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Prvi korak u sklopu tog projekta bilo je otvaranje Natječaja za najbolju amatersku fotografiju pod istim nazivom na službenoj Internetskoj stranici Udruge. Njima su se pridružile i ostale kolege pčelari donacijama meda i medenice u fond za nagrade najuspješnijim fotoamaterima. Tema fotografija je bila pčela u svom prirodnom okruženju, a da bi odabir bio što objektivniji u žiriju koji je ocjenjivao prispjele radove bili su i profesionalni fotografi. Na natječaj je stiglo ukupno 88 fotografija iz svih krajeva Hrvatske, a većina autora nisu pčelari, ali ih je privukla želja da sudjeluju u projektu s ciljem očuvanja prirode. Natječaj je službeno zatvoren nakon 4 mjeseca, nagrade su osvojili: Dejan Stojaković iz Umaga, Marina Žagar iz Gerove, Andreja Folnović iz Repušnice, Mirjana Porupski iz Zagreba, Neven Gerenčir iz Umaga, Luka Boban iz Splita i Karlo Jelić iz Siska.