Metković, stan 64,65 m2

Dating > Metković, stan 64,65 m2

Click here: ※ Metković, stan 64,65 m2 ※ ♥ Metković, stan 64,65 m2

Prema geomorfološkim karakteristikama izdvajaju se nizinsko područje Podravine i masiv Slavonskog gorja. Mreža je koncipirana za rad unutar Republike Hrvatske, no omogućen je i pristup u svjetsku teleksnu mrežu kao i u videoteks mrežu odre enih europskih zemalja. Karbonatni razvoj srednjeg trijasa ima veće prostranstvo na području zapadnog i centralnog Papuka i dijelu Krndije. Po barama i močvarama živi barska kornjača.

Područje općine Pitomača obuhvaća obronke Bilogore koja su izuzetno pogodna za razvoj vinskog turizma. Središte pošta Virovitica Na području koje pokriva Središte pošta Virovitica postoje Operativne poštanske jedinice: Virovitica, Slatina i Orahovica koje objedinjuju poštanski promet bivših općina Virovitica, Slatina i Orahovica, dok Središte pošta Virovitica objedinjuje poštanski promet za cijelu Virovitičko-podravsku županiju i sve poštanske pošiljke za druga poštanska središta ili inozemstvo dostavlja u Poštansko središte Bjelovar. Ondje se trenutno provodi projekt vinske ceste koji je u fazi realizacije dijela infrastrukture odnosno rekonstrukcije i modernizacije putova, osobito područje Aršanj i Otrovanski breg. Ova korita u obliku luka, rukavci i mrtvaje obogatili su sliku ravnice i svojom priobalnom vegetacijom obraslih obala pružili izuzetne prirodne prostore ističe se selo Budakovac. Velik broj naselja s područja Županije ima tako er minimalnu razinu športskih terena i objekata uglavnom nogometno igralište , me utim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije. Broj stanovnika broj Grad Općina 2001. Velika lasica je vrlo rijetka i primijeti se u području uz Sopjansku baru. Dakako da je time standard življenja u svim naseljima izuzev navedenih daleko manji. RO 215 16 46 4 261 20 VI. Slatinski Drenovac Slatinski Drenovac Ča avica Lukač K. Zakona o zaštiti prirode N.

SLATINA SLADOJEVCI Arheološko nalazište Lug Sladojevci 6. Tablica 35 — Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu Poljoprivredna površina km2 Ukupno Obradiva površina km2 Oranica Voćnjak Vinograd Livada Ukupno Privatno Državno 116. DJECA I MLADEŽ PREMA KOJIMA JE PRIMJENJENA MJERA OBITELJSKO PRAVNE ZAŠTITE 2.

PROSTORNOG PLANA VIROVITICKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE - Bibliotečna djelatnost: Gradska knjižnica i čitaonica u Virovitici regionalna Gradska knjižnica i čitaonica u Slatini Gradska knjižnica i čitaonica u Orahovici Knjižnice u sklopu visokih i viših, srednjih te osnovnih škola 4.

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i sustave Države 0 2 8 5 4 1 0 3 2 4 5 0 4 8 2 0 1 9 5 2 0 7 3 6 2 8 Slika 1 — Položaj Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira Središnje i Istočne Hrvatske. Prema prirodno-geografskim obilježjima zapadni dio Županije nalazi se na prostoru Bilogorske Podravine, a istočni dio Županije na prostoru Slavonske Podravine, s tim da u prometnom smislu preko nje prelazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje središnju i istočnu Hrvatsku. Sa sjeverne strane Županija graniči s Republikom Ma arskom, sa zapadne strane s Koprivničko-križevačkom županijom, s južne strane sa županijama Bjelovarsko-bilogorskom i Požeško-slavonskom te s istočne strane s Osječko-baranjskom županijom. Jedna je od manjih županija površinom. Za površinu Županije navode se različiti podaci, a u ovom Planu koristi se podatak od 2. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. Ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni, primarnog značenja, koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni, sekundarnog značenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima. Slika 2 — Glavni integralni pravci za Hrvatsku Vrednovanje geostrateških, geopolitičkih, položajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, ističe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz značenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1. Površina, stanovništvo i naseljenost Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj N. Grad Virovitica je sjedište Virovitičko-podravske županije. PITOMAČA ŠPIŠIĆ BUKOVICA LUKAČ GRADINA VIROVITICA SUHOPOLJE SOPJE ČA AVICA SLATINA NOVA BUKOVICA CRNAC VOĆIN MIKLEUŠ ČAĆINCI ZDENCI ORAHOVICA Slika 4 — Teritorijalna podjela a Površina Prema podacima Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Virovitičko-podravska županija, zauzima površinu od 2. Ukupne obradive površine sudjeluju s 57,15% u ukupnom prostoru. Drugi po veličini kompleks je šumsko zemljište koje zauzima 32,42% ukupne površine Županije. Od značajnijih stavki u strukturi zemljišta još je kategorija neplodnog tla, u koju spadaju i sve izgra ene površine naselja i infrastruktura , a koja zauzima 6,85% i kategorija livada koja zauzima oko 6% ukupne površine Županije. Ukupna površina gra evinskih područja svih naselja iznosi 121,12 km2 6,00% površine Županije , od čega na površinu gra evinskih područja gradova otpada 45,38 km2 ili 37,46% od ukupne površine gra evinskih područja. Na području Virovitičko-podravske županije vodne površine zauzimaju 3. U strukturi vodnih površina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udjel jezera u ukupnim vodnim površinama iznosi 0,3%. Virovitičko-podravska županija broj 1. Dužina državne granice 3. Dužina granice županije 4. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok A 5. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug B B Jed mj. Prostorna jedinica Površina broj GRAD OPĆINA km2 1. Ča avica 90,60 7. Nova Bukovica 76,43 11. Špišić Bukovica 107,94 15. Zdenci 84,88 Ukupno: 2. U 6 pograničnih općina uz državnu granicu s Republikom Ma arskom živjelo je 29. U tri Grada: Virovitici, Orahovici i Slatini živjelo je 43. Stanovnici županije živjeli su 2001. Prostorna jedinica Broj stanovnika broj GRAD OPĆINA 1991. Broj stanovnika u naselju Virovitica Broj stanovnika u ostalim naseljima županije Broj stanovnika u graničnom području 15. Na području županije nalazi se ukupno 188 naselja, od čega 11 ima više od 1. U tri grada Virovitica, Slatina, Orahovica i dvije općine Pitomača, Suhopolje živi 48. Grad Općina broj 1. Popisani stambeni fond 2001. Slika 6 — Gustoća naseljenosti 2001. Broj stanovnika broj Grad Općina 2001. Zdenci ŽUPANIJA Izvor podataka: Površina km2 4. Naselja Općina Crnac Naziv naselja 1. Novo Petrovo Polje 7. Staro Petrovo Polje 8. Žabnjača Grad Slatina Naziv naselja 1. Slatina Općina Sopje Naziv naselja 1. Višnjica Općina Čačinci Naziv naselja 1. Vojlovica Općina Ča avica Naziv naselja 1. Ča avički Lug 3. Žlebina Općina Lukač Naziv naselja 1. Dugo Selo Lukačko 4. Zrinj Lukački Općina Mikleuš Naziv naselja 1. Mikleuš Općina Suhopolje Naziv naselja 1. Žubrica Općina Špišić Bukovica Naziv naselja 1. Vukosavljevica Grad Virovitica Naziv naselja 1. Nova Bukovica Grad Orahovica Naziv naselja 1. Šume e Općina Pitomača Naziv naselja 1. Velika Črešnjevica Općina Voćin Naziv naselja 1. Voćin Općina Zdenci Naziv naselja 1. Duga Me a 4. Naziv naselja Virovitica Slatina Pitomača Orahovica Suhopolje Čačinci Špišić Bukovica Milanovac Rezovac Voćin Broj stanovnika Površina gra. Područje uz državnu granicu Prema Sporazumu izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske o pograničnom prometu i suradnji, u pograničnom području Virovitičko-podravske županije nalaze se sljedeća naselja: - u Općini Ča avica, naselje Noskovačka Dubrava - u Općini Gradina, naselja: Budakovac, Detkovac, Novi Gradac i Žlebina - u Općini Lukač, naselja: Katinka, Terezino Polje, Veliko Polje i Zrinj Lukački - u Općini Pitomača, naselje Križnica - u Općini Sopje, naselja: Sopjanska Greda i Sopje - u Općini Špišić Bukovica, naselje Okrugljača Tablica 14 Osnovni podaci o pograničnom području R. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1 N. Slatina Općine Ukupno 1. Zdenci 169,81 123,67 166,75 1. BROJ % POPIS 2001. BROJ % STANOVI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ % DOMAĆINSTVA 1991. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI Općina VIROVITICA SLATINA ORAHOVICA PITOMAČA SUHOPOLJE Š. BUKOVICA LUKAČ GRADINA MIKLEUŠ N. Prostorno razvojne i resursne značajke 1. Zemljopisna obilježja a Geološka obilježja Prostor Virovitičko-podravske županije karakterizira složena geološka gra a. Područje Županije možemo u grubo podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio dravska potolina i brdski dio Slavonsko gorje i Bilogora. U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda tzv. To područje je, u stvari, duboki tektonski jarak nastao postupnim spuštanjem duž rasjeda, uglavnom u smjeru zapad-istok. Dubina spuštenog dijela Dravske potoline je oko 4. Taložine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti. Sastoje se u najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata barske gline, pijesci, treset. Prapor je najrasprostranjeniji litološki član kvartara. Diskordantan je preko mnogih starijih sedimenata i obično je rasprostranjen u kotlinama i nižim dijelovima pribrežja. Većim dijelom je to kontinentalan prapor les , nevezan ili slabo vezan. Vjetrom je nanašan u više faza ovisno o klimatskim uvjetima, a počeo se stvarati već u srednjem pleistocenu. Eolski pijesci su sedimenti fluvijatilnog porijekla koje je odložila Paleodrava. Nakon povlačenja rijeke, pijesci su kao nevezan sediment bili izloženi djelovanju vjetra i transportirani, tako da su formirali pješčane dine koje negdje sežu i do 15 m visine. Organogenobarski sedimenti su taložine odlagane uz Dravu u predjelima koji su bili ranije ili su još i danas izloženi povremenim prodorima vode. Naslage se sastoje od barskih glina, pijesaka i muljeva, općenito od sitnozrnatog klasičnog materijala koji sadrži organske ostatke, od kojih nastaju lokalna tresetišta. Taloženje ovih sedimenata počelo je mjestimično još od gornjeg pliocena, a nastavlja se i danas. Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne Hrvatske. U širokom kronostratigrafskom rasponu tu su zastupljene najstarije i najraznovrsnije geološke formacije u Hrvatskoj, počev od kambrija, paleozoika i mezozoika do najmla ih članova kenozoika. U geotektonskom smislu tu su utvr eni tragovi svih značajnijih orogenetskih zbivanja od tzv. Najstarije stijene ovog područja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti. Za vrijeme bajkalskih orogenetskih zbivanja stijene su metamorfozirane u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmijenjene i kataklazirane. U amfibolitski facijes ulaze razni varijeteti gnajseva amfibolita, amfibolitskih škriljevaca, metagabra, mramora i granitskih stijena. Glavnu masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rje e distenom i silimanitom. To su tako er geosinklinalni sedimenti metamorfozirani u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. U dubljim dijelovima ovog kompleksa razvijeni su migmatitski gnajsevi heterogeni i homogeni. Po završetku metamorfoze izdizanjem su stvoreni uvjeti za molasnu sedimentaciju devanskih, karbonskih i donjopermskih naslaga koje su ostale sačuvane u uskoj zoni što se proteže od Orahovice do Ravne Gore. Kasnijim zbivanjima u okviru salske orogeneze došlo je do prodora masa granita. Na prijelazu iz gornjeg perma u trijas nastali su filitični konglomerati i kvarcni pješčenjaci s tijelima kvarcita i kvarcnim žicama. Donjotrijaski sedimenti od kvarcnih pješčenjaka, šejlova i siltita leže u podlozi srednjotrijaskog karbonatnog kompleksa. Karbonatni razvoj srednjeg trijasa ima veće prostranstvo na području zapadnog i centralnog Papuka i dijelu Krndije. Srednjetrijaski sedimenti izgra eni su od nepravilne izmjene dolomita, dolomitičnih vapnenaca i dolomitno vapnenačkih breča i vapnenaca. Na području zapadnog Papuka gornjotrijaske naslage prelaze postupno u jurske sedimente koji se sastoje od tanko-pločastih vapnenaca. Kenozojske naslage imaju transgresivni karakter. Paleogen u potpunosti nedostaje, a masive slavonskog gorja lateralno okružuju neogenski sedimenti. Najstariji litostratigrafski član neogena u ovom području su naslage helvetske starosti. Tortonski sedimenti se kontinuirano nastavljaju na helvetske naslage. U tortonu je na prostranom području Panona bila marinska karbonatna sedimentacija s bogatstvom flore i faune. Tortonske naslage počinju bazalnim brečokonglomeratima i konglomeratima i razvojem grebenskog i zagrebenskog turbiditnog facijesa. Polifazno su stvarani različiti varijeteti efuzivnih stijena tipa: andezita, albita, riolita i bazalta. Na tortonskim sedimentima kontinuirano slijede sarmatske naslage nastale u brakičnim uvjetima sedimentacije. Sastoje se od listićavih lapora, pješčenjaka, bituminoznih lapora i laporovitih vapnenaca. U panonu je prisutna sedimentacija lapora i vapnenaca i vapnenačkih pješčenjaka s proslojcima pijeska. Naslage pliocena u kontinuitetu oplakuju obode slavonskog gorja. U donjem pliocenu taloženi su glinoviti lapori i pijesci i pjeskovite gline. U toku srednjeg i gornjeg pliocena unutar suženog sedimentacijskog prostora u jezerskim uvjetima taložene su paludinske naslage. Sastoje se od glina i pjeskovitog silta sa slojevima i proslojcima lignita. Pliokvartarni sedimenti se sastoje od šljunka heterogenih pijesaka i miješano-slojnih glina. Nastali su u fluvijalnim i jezerskim sredinama. U pleistocenu su taloženi sedimenti eolskog porijekla, kasnije dijelom pretaloženi u akvatične sredine. To su naslage lesa ili prapora i naslage prapora u izmjeni s fluvijalnim taložinama. Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja podravine. Jaka faza izdizanja bila je krajem tortona, a konačna faza na prijelazu iz pliocena u kvartar. U horstovskom razvoju planinskog masiva dominantnu ulogu imali su uzdužni rasjedi sa Savskom i Dravskom potolinom, kao i papučko-psunjski rasjed izme u. Ovi razlomi su vertikalni i subvertikalni te stepenasti idući u dublje dijelove navedenih sedimentacijskih prostora. Na strukturno-tektonsku gra u mla ih naslaga imali su utjecaja isključivo neotektonski pokreti, a u kvartaru su stvorene završne strukture. Slavonsko gorje se dijeli na više tektonskih jedinica od kojih je za područje Županije bitna tektonska jedinica Papuk - najstarije strukture nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi deformacije stijene su izoklinalno borane s osi bora pravca pružanja istok-zapad. Najveće deformacije ovog kompleksa nastale su za vrijeme hercinske orogeneze. Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izražena na sklopu mezozojskih stijena. U petoj fazi dolazi do većih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore Dravske potoline i Požeške kotline. Tektonsku jedinicu Bilogore izgra uju isključivo tercijarne naslage. Strukturno-tektonski sklop je formiran na prijelazu iz neogena u kvartar. Specifičnost za ovu tektonsku jedinicu su prevrnute strukture tercijarnih naslaga uz rub s kristalinskim kompleksom. Tektonska jedinica Dravski tektonski rov karakterizira prema trupu Papuka i Krndije veliki uzdužni rasjed. Od njega na sjeveroistok nalazi se izrazito spušteno područje s karakteristikama sinklinorijuma. Nizom stepenastih uzdužnih rasjeda struktura idući prema sjeveru postaje sve dublja, odnosno povećava se pokrov neogenskih naslaga na preko 3. Cijelo područje Županije nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale. Osim toga na području Županije nalazi se i veći broj neotektonski aktivnih rasjeda od kojih je najznačajniji uzdužni rubni rasjed dravske depresije, a uz njega i poprečni i dijagonalni rasjedi s pravcem pružanja SI-JZ i gotovo S-J. Područja pojačane seizmičke aktivnosti i trase aktivnih rasjeda predstavljaju ograničenja prilikom izvo enja gra evinskih radova, a osobito kad je u pitanju izgradnja većih objekata. Područje Slavonskog gorja je s inženjersko-geološkog gledišta teren obično nestabilan i u prirodnim uvjetima i pri djelatnosti čovjeka. Tablica 16 EPICENTAR POTRESA BILOGORA VIROVITICA ĆERALIJE BILOGORA BILOGORA JAČINA POTRESA stupanj MCS VIII VI VI-VII VIII VI — VII datum 08. Sjeverni dio je nizina uz Dravu, a južni dio Županije čine sjeveroistočni, osojni obronci lanca Bilogore i Papuka. Ta, naoko jednostavna i ujednačena slika je obogaćena nizom promjena. Njih čine blage kose i promjene visina na južnom dijelu, kao i promjene širine same ravnice. Drava na prostoru Županije pravi luk i iza Pitomače skreće prema jugu, da bi nastavno opet tekla duž smjera zapad-istok. Osim toga, Drava se upravo na ovom dijelu znatno usporava te u zaobalju postoje ostaci starih tokova nastalih promjenom korita i plavljenjem. Ova korita u obliku luka, rukavci i mrtvaje obogatili su sliku ravnice i svojom priobalnom vegetacijom obraslih obala pružili izuzetne prirodne prostore ističe se selo Budakovac. Prostor same ravnice podijeljen je na dvije zaravni dijeljene kotom 110 m na niži i viši dio. Zaravan je usječena i nizom vodenih pritoka. Drugi dio reljefa koji tvore obronci brda Bilogore i Papuka ima jasno izraženu stopu početka uzdizanja te je taj doživljaj ruba nizine i početka brda vrlo karakterističan. On je longitudinalno prisutan dužinom cijelog prostora. Lanac Bilogore i Papuka nije kompaktan i jedinstven, već je razveden poprečnim udolinama duž vodotoka. Sam masiv Papuka odvojen je od nizine izdvojenim volumenom brda Gaj. Tako se slika planova, klanaca i različitih uzvisina ocrtava na obrisu ukupnog poteza. Taj je obris u zapadnom dijelu niži i blaže razveden do Virovitice , dok je u istočnom dijelu snažniji, viši i pokazuje veću visinu i prostornu dubinu. Istaknuti vrhunci od zapada prema istoku su: Vis kula 289, Crna jama 272, Medve ak 426, Crni vrh 863, Točak 887, Papuk 954, Češljakovački vis 825, Kapavac 792, Rust 772, Mrežarski Rust 736, Kožić Hrast 708, Šume e Brdo 637, Oštra Glava 541, edovica 514 i Petrov vrh 617 m. Prostor Županije čine i dijelovi izoliranih dolina uz Ča avicu, Voćinsku rijeku i Ćeralinicu. Nadzemne vode čine slivovi prema Dravi: Josina rijeka, Lendava, O enica, Dabrovica, Brežnica, Ča avica, Ča avička rijeka, Vodenička rijeka, Voćinska rijeka, Vojlovica, Pištanac i Vučica i manji potoci u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Neke imaju brdski karakter, ali vodotoci u istočnom dijelu svojim dužim tokom teku po ravnici. Uz Dravu osim spomenutih vodotoka ima i rukavaca i neteča, naročito u dijelu od Budakovca do Sopja. Sama je Drava regulirana i plovna do Terezinog Polja, gdje je premoštena mostovima i prijelazom za Ma arsku. Prostorom teku umjetni kanali od kojih je najdulji Županijski kanal. Osim ovih tekućica na prostoru ima i većih ribnjaka uz Zokov gaj i Grudnjak. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Nizina uz rijeku Dravu je područje vrlo male reljefne energije. To je tipičan akumulacijski prostor, nastao akumulacijsko-erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka te eolskim radom. Nizina se stepenasto spušta prema Dravi. Na pravcu od neogenskog pobr a prema sjeveru, razlikuju se: - mla a i starija virmska terasa Drave, - naplavna ravan. Nastanak Dravskih terasa i naplavnih ravni rezultat je kombinacije klimatskih i tektonskih utjecaja na erozionu i akumulacijsku djelatnost Drave i njenih pritoka. To je osobito izraženo kod starije virmske terase Drave, koja je povišena dvadesetak metara debelim naslagama prapora eolskog porijekla. Starija virmska terasa rijeke Drave ili tzv. Morfološkim strmcem, starija terasa prelazi u mla u virmsku terasu 110-120 m. To je cjelovit prostor koji zbog pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Naplavna ravan je prostor izme u rijeke Drave i mla e virmske terase. Nastala je postglacijalnim usijecanjem Drave, a od mla e virmske terase niža je u prosjeku 5-10 m. U morfologiji ravni može se izdvojiti njen viši i niži dio. Za viši dio naplavne ravni vezana su neka naselja, šumske i obradive površine, dok je niži dio naplavne ravni pod barama i riječnim rukavcima, koji su pod močvarnom vegetacijom. Na prostoru Virovitičko-podravske županije jasno su izražena dva osnovna tipa reljefa: brežuljkasti i nizinski. Stepeničast karakter reljefa i izduženost u pravcu sjeverozapad-jugoistok prati i osnovna hidrografska mreža, a što je utjecalo i na razmještaj naselja. Tablica 17 — Zastupljenost pojedinih visinskih pojaseva na prostoru županije R. NIZINE 73,65 U brežuljkastom dijelu Županije izdvajaju se sljedeće morfološke cjeline: - bilogorsko pobr e - slatinsko-voćinsko pobr e i - papučko-krndijsko podgorje Područja Bilogore i slatinsko-voćinskog pobr a, u odnosu na nizinski dio Županije, su reljefno vrlo dinamična područja. Bilogora se pruža pravcem sjeverozapad-jugoistok i asimetričnog je izgleda, a prema pridravskoj ravnici pada strmije. U geološkoj gra i prevladavaju mlade, tercijarne naslage, dok su površinski slojevi prekriveni lesom, debljine od 1-10 i više metara. Sjeveroistočne padine Bilogore prekrivaju eolski pijesci. Slatinsko-voćinsko pobr e, apsolutnih visina 200-300 m, kao i neogensko podgorje 200-250 m, imaju osobine tipičnog rebrastog reljefa. U gra i se izdvajaju i do 3. Jedino su masivi Papuka i Krndije horstovski ostaci starih hercinskih nabiranja. Morfološki su jasno odijeljeni rasjedima I-Z od dravske potoline. Tablica 18 — Planine i planinski vrhovi viši od 500 m: PLANINA PAPUK TOČAK CRNI VRH KAPAVAC RUST MREŽARSKI RUST KOŽIĆ HRAST PETROV VRH ŠUMEĆE BRDO OŠTRA GLAVA EDOVICA VRH Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Krndija Papuk Papuk Papuk NADMORSKA VISINA m 954 887 863 792 772 736 708 617 637 541 514 c Hidrografska obilježja Na širem prostoru promatranja u hidrogeološkom smislu mogu se izdvojiti tri jedinice: Hidrogeološka jedinica metamorfnih naslaga donjeg paleozoika Papuka koja čini najviša uzvišenja reljefa, sastavljena je od raznobojnih glinovitih i grafitičnih škriljevaca, filita i pješčenjaka s lećama vapnenca. Osobina ovih naslaga je mali porozitet s malo akvifera me usobno, nepovezanih i s neznatnim kapacitetom. Tu postoji česta vertikalna izmjena klastičnih, propusnih i nepropusnih naslaga. S obzirom da su položaji naslaga sinklinalni, vode su arteške, ali male izdašnosti; Jedinica kvartarnih naslaga, prostorno zastupljena u prostranoj riječnoj dolini Drave. Ove se naslage odlikuju debljim krupno klastičnim akviferima, dok veličina zrna opada niz tok rijeka, pri čemu ulošci sitnozrnastih i glinovitih slojeva nisu izuzeci. Debljina kvartarnog akvifera je jako raznolika, kreće se od nekoliko desetaka pa do 100 i više metara. Ovo se kvartarno podzemlje prihranjuje ili infiltracijom dijela oborina neposredno preko površinskih slojeva tla odnosno s brdskih padina ili bočnim procje ivanjem iz Drave i njenih pritoka. Na prostoru Virovitičko-podravske županije mogu se u hidrološkom smislu izdvojiti dvije cjeline. Prvu cjelinu čini Drava kao dominantan vodotok cijelog prostora sa glacijalnom režimskom komponentom i veličinom sliva kod D. Miholjca od 37,67 km2. Obzirom na veličinu sliva prostor županije malo ili gotovo uopće ne utječe na režimske karakteristike Drave. Drugu cjelinu čine brdsko-ravničarski vodotoci sa snježno kišnim režimom i obiljem proticaja u hladnom razdoblju godine. Na području Virovitičko-podravske županije vodne površine zauzimaju 3. Veći vodotoci Županije su Drava, Karašica, Vučica, Vojlovica, Voćinska, Slatinska Ča avica, Županijski kanal, Ča avica, Breznica Orešačka, Brana, O enica i Lendava. Dužina navedenih vodotoka ukupno u Hrvatskoj i Županiji te površina poriječja prikazana je u sljedećoj tablici. Tablica 19 — Vodotoci Virovitičko-podravske županije R. BRANA 20,620 20,620 20,620 67,500 67,500 67,500 ŽUP. O ENICA 20,10 19,725 19,725 132,9 132,90 132,900 DRAVU 13. Virovitičko-podravska županija ima dobro razvijenu riječnu mrežu i značajnije je hidrografsko čvorište u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najveći dio prostora. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad-istok odredio je longitudinalno usmjerenje čitave riječne mreže. Drava ima nivalni režim maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu. Udio jezera u ukupnim vodnim površinama iznosi 0,3 %. ZIDINA METEROV JARAK RAZBOJIŠTE FRANJEVINA SVINJČINA MILANOVAC I MILANOVAC II KLISA izvan županije GVOZDANSKA DUBOKI POTOK ORAHOVA RIJEKA BLATNICA KUSAC LISIČINE JAVORICA LENDAVA LENDAVA O ENICA O ENICA O ENICA O ENICA BREZNICA OREŠAČKA BREZNICA OREŠAČKA ČA AVICA ČA AVICA ČA AVICA ČA AVICA ČA AVICA JAVORICA 685. Takav položaj, prirodnogeografske, a posebice reljefne osobine utjecale su na klimatske osobine ovog područja. Budući da je to prostor koji je na prijelazu prema Istočnohrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine pokazuju prijelazni karakter prema svježijoj i hladnijoj klimi Središnje Hrvatske. Stoga se klimatske osobine ovog prostora mogu okarakterizirati kao svježa klima kontinentalnog tipa. Pretežito ravničarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to uglavnom makroklimatskih, na što su male reljefne razlike imale najveći utjecaj. Za detaljnije analiziranje klimatskih prilika na području Županije, poslužili su dostupni podaci mjerenja meteoroloških elemenata na pojedinim meteorološkim postajama, raspore enim na pojedinim područjima u Županiji ili na prostorima vrlo blizu administrativnog prostora Županije. Temperatura zraka Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od sjeverozapada prema jugoistoku županijskog područja od 10°C Virovitica , 10,7°C Podravska Slatina , 10,3°C Našice. Tablica 21 — Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka °C METEOROLOŠKA POSTAJA VIROVITICA 1950. I -0,4 II 0,5 III 4,8 IV 10,2 V 14,6 MJESECI VI VII VIII 18,2 19,6 19,5 IX 15,6 X 10,3 XI 5,3 XII 2,3 God. Školska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3. Srednja godišnja amplituda temperature od 20°C, odnosno 22,3°C, govori u prilog kontinentalnim osobinama područja, ukazujući na prijelazni karakter područja izme u istočnih i zapadnih kontinentalnih dijelova države. Tablica 22 - Srednje vrijednosti temperature zraka po pojedinim godišnjim dobima °C METEOROLOŠKA POSTAJA VIROVITICA SLATINA PROLJEĆE 9,9 11,1 LJETO 19,1 20,0 JESEN 10,4 11,8 ZIMA 0,8 0,8 Srednje vrijednosti temperatura zraka za postaje Virovitica i Slatina, ukazuju na nešto topliju jesen u odnosu na proljeće, kao i na trend povećanja temperatura prema jugoistoku Županije. U toku zimskih mjeseci siječnju i veljači , kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka sibirska anticiklona , zabilježene su i najniže temperature zraka -27,5°C Virovitica i -26,4°C Slatina. U toku ljetnih mjeseci srpanj i kolovoz kada prevladava jugozapadno strujanje zraka i kontinentalnost područja, uvjetuju pojave maksimalnih temperatura zraka 39,9°C Virovitica i 39°C Slatina. Oborine Padaline u okviru ukupnih klimatskih osobina ukazuju na humidni karakter klime ovog područja i veću vlažnost u zapadnom dijelu prostora Županije. Prosječna godišnja količina padalina u Virovitici iznosi 808 mm, Slatini 809 mm, a na području meteorološke postaje Feričanci izvan granice Županije na njenom jugoistočnom dijelu 827 mm. Ovakve razlike u ukupnoj sumi padalina javljaju se uslijed različitih vremenskih intervala praćenja padalina. Tablica 23 — Kretanje srednjih mjesečnih i ukupnih količina padalina mm METEOROLOŠKA POSTAJA VIROVITICA 1948. Školska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3. ZPO - Prostorni plan Općine Orahovica, 1984. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak jeseni i u toku zime. Raspored padalina u toku vegetacijskog razdoblja pogoduje većini poljodjelskih kultura. Me utim, karakteristika ovog tipa klime su i česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura. Padaline u obliku snijega javljaju se u siječnju i veljači. One se, uglavnom, ne zadržavaju dugo na tlu u Virovitici u prosjeku 26,8 dana, a u Slatini je 1980. Vlaga zraka Područje Virovitičko-podravske županije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Strujanje zraka ruža vjetrova Reljefna otvorenost Županije prema sjeveru ukazuje da su najučestaliji vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Na temelju osmatranja i mjerenja vjetra na području meteorološke postaje Slatina, u razdoblju od 1971. Tablica 24 — Razdioba čestica smjerova vjetrova u % po jačinama u Slatini 1971. Smjer Tišina 1 bofor 2 bofora 3 bofora 4 bofora 5 bofora 6 bofora 7 bofora jačina Tišina 27,7 N 32,1 18,9 8,6 2,3 0,7 0,4 0,1 NNE 13,6 7,5 2,5 0,3 0,3 NE 27,7 11,2 1,8 0,1 ENE 17,4 3,7 0,6 E 39,2 15,1 3,5 0,5 ESE 31,3 15,6 4,6 1,1 0,1 SE 66,3 23,8 3,7 0,6 0,1 SSE 8,8 1,6 0,4 S 27,3 3,6 1,1 SSW 8,7 3,5 0,8 SW 126,4 20,4 6,0 0,3 0,4 WSW 43,2 19,3 4,1 0,4 W 88,3 29,6 4,8 0,8 WNW 21,4 8,3 0,5 NW 78,3 43,2 9,8 1,8 0,4 NNW 22,4 20,5 8,3 1,3 0,6 0,4 Ukupno 27,7 652,4 245,8 61,1 9,5 2,6 0,8 0,1 Izvor podataka: Hidrometeorološki zavod SEH; Meteorološki podaci Zagreb, XII. Ukupno 27,7 63,1 24,2 40,8 21,7 58,3 52,7 94,5 10,8 32,0 13,0 153,5 67,0 123,5 30,2 133,5 53,5 1. U toku zime najdominantniji je vjetar iz SE smjera, jačina kojeg ne prelazi 4 bofora. U toku ljeta podjednaka je učestalost NW i SW strujanja, a u toku proljeća i jeseni SW smjera. Vjetrovi jači od 6 bofora mogu se pojaviti samo iz N smjera, ali s malom vjerojatnošću. Na ovom području veliko je učešće tišina, u toku godine u 28% terminskih opažanja. Najviše tišina otpada na ljeto i jesen i do 37%. Naoblaka i insolacija Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine. Tablica 25 — Srednja mjesečna i godišnja vrijednost naoblake 1-10 za meteorološku postaju Virovitica I 7,2 II 7,2 III 6,1 IV 6,0 V 6,5 MJESECI VI VII 6,2 5,2 VIII 4,3 IX 4,7 X 5,9 XI 7,8 XII 7,8 God. Meteorološke pojave Za pojedine djelatnosti u prostoru, posebice poljodjelstvo, veoma su važne granične temperature i vrijeme njihova trajanja. Tako je na meteorološkoj postaji Virovitica u razdoblju 1950. Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. Pojave magle su tako er karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom u Virovitici iznosi 11,5 dana. Tablica 26 — Srednji broj dana s maglom za meteorološku postaju Virovitica I 1,0 II 0,9 III 0,7 IV V 0,2 MJESECI VI VII 0,5 0,1 VIII 0,3 IX 1,2 X 2,8 XI 1,6 XII 2,2 God. Osnovne kategorije korištenja zemljišta Površinski vegetacijski pokrov čine šume, livade i obradive površine. Ostali prostor čine vode, izgra ena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo. Tablica 27 Poljoprivredno zemljište 1. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznačajnijih industrijskih kapaciteta u Županiji su gradovi Virovitica, Slatina i Orahovica. Njihov razmještaj u prostoru je povoljan i pruža mogućnost uravnoteženog razvitka cijelog prostora Županije. Počeci industrijskog razvoja ovog područja datiraju s kraja prošlog stoljeća. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskorištenju prirodnih resursa područja ugljen, glina, drvo, kamen , a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. Takva struktura i razmještaj industrije ostao je gotovo nepromijenjen do neposredno iza II svjetskog rata. Postojeći stupanj razvijenosti industrije na području Virovitičko-podravske županije može se za sada još uvijek smatrati naslije em iz bivšeg sustava. Gotovo svi kapaciteti koji su trenutno u funkciji osnovani su u prijeratnom razdoblju. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi društvenog vlasništva. Tada se, pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti, npr. U gospodarskoj strukturi Virovitičko-podravske županije industrija ima vodeće mjesto. Gradska struktura industrije ima odlike heterogenosti, no najvećim dijelom je vezana za prirodne resurse poljoprivreda, šumarstvo, mineralne sirovine. Najznačajniji izgra eni kapaciteti su u drvoprera ivačkoj, prehrambenoj i industriji gra evinskog materijala. Razvijeni su na tradiciji i njihov značaj prelazi okvire Županije. Promatrano s prostornog aspekta proizlazi da je u Virovitici, Slatini i Orahovici locirano 87% industrijskog potencijala Županije. Ratna zbivanja znatno su usporila pa čak i zaustavila industrijski razvitak u pojedinim općinama. Stanoviti interesi za ulaganje u izgradnju industrijskih kapaciteta, koji se pojavljuju na području Županije u posljednje vrijeme, uglavnom su orijentirani na manje objekte s manjim brojem zaposlenih, s tim da se može očekivati njihovo lociranje na području cijele Županije. To bi u narednom razdoblju mogle biti tendencije u industrijskom razvitku koje svakako treba poticati, poglavito ako se radi o općinama u kojima do sada nije lociran niti jedan proizvodni kapacitet ili ih je locirano malo. Činjenica je da je bez razvoja industrije otežan i razvoj poljoprivrede, a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u Županiji može riješiti gospodarske probleme. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtništva i malog poduzetništva osigurane su u gotovo svim većim naseljima naše Županije. Uglavnom su to objekti koji su izgra eni unutar pojedinih tvornica za vlastite potrebe. U tri bivša općinska centra Virovitica, Slatina i Orahovica postoje razvijeni distribucijski centri Hrvatske elektroprivrede koji zadovoljavaju potrebe cijelog područja Županije. Iskorištavanje manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana je moguć, ali do sada nisu realizirane radi ekonomske isplativosti. Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Županiji je razgranata, a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području. Za područje Županije izra ena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovništva za priključenje na ovaj ekonomski i ekološki vrlo prihvatljiv energent. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potrošačima na mjernoredukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potrošnje. Detaljniji podaci o distributivnoj mreži i kapacitetima sadržani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. Virovitičko-podravsku županiju karakterizira prije svega rijeka Drava koja čini prirodnu granicu uz Ma arsku, prostrana ravnica te brdsko planinski predjeli osobito Papuka. Oni čine sami po sebi različite ekosustave. Ova prva slika županije popunjava se s nizom različitih detalja. Veći dio promocije turizma županije radi TZ VPŽ u suradnji s tri lokalne TZ u Orahovici, Slatini i Pitomači. One su aktivni sudionici svih turističkih doga anja u cijeloj županiji. Virovitičko-podravska županija smještena je na spoju Podravine i Slavonije. Može se reći da ima nekoliko prirodnih i izvedenih atraktivnih lokacija koje se nalaze u istočnom dijelu županije. To je prvenstveno Park prirode Papuk unutar kojeg se nalaze ostaci srednjovjekovnog Ružica grada, geomorfološki spomenik prirode Rupnica i Park šuma Jankovac te poznato orahovačko Jezero koje rado posjećuju gosti iz susjednih i udaljenijih županija. U središnjem i zapadnom dijelu županije postoji niz manjih, ali ne manje atraktivnih odredišta kao što su Turski grad kod Medinaca, Pustara Višnjica s ergelom konja, jezera kod Virovitice s poučnom stazom na obroncima Bilogore, daljinsko jahanje u Otrovancu te zaštićeni krajolik Križnica. Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavre uju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa. Na području županije nalaze se brojni ribnjaci koji, pored komercijalne uloge za uzgoj slatkovodnih riba, imaju mogućnosti za razvoj ribolova i lovnog turizma. Ribnjak u mjestu Grudnjak na predjelu Zdenaca osnovao je poznati veleposjednik Gutman, a ujedno je i državno lovište. Ribnjak je površine 1. Na području grada Virovitice smještena su Virovitička jezera, niz od devet bivših ribnjaka, s poučnom i planinarskom stazom. Ova područja obiluju mnogobrojnim ptičjim vrstama te su pogodna za tematsko promatranje ptica. Virovitička jezera bogata su autohtonim biljnim vrstama hrast kitnjak, srebrnasta lipa, prašumska stabla bukve... Na području općine Pitomača postoje dva umjetna ribnjaka na kojima se odvija sportski ribolov i koji ulaze u ribolovne vode na pitomačkom području. To su Šoderana u Pitomači i Bara u Starom Gradcu. Na području općine Gradina uz rijeku Dravu nalaze se jezero Liman u Detkovcu površine 18,50 ha te Neteča površine od 34,51 ha u čijem su sklopu ure eni ribička staza i ribički dom. Zatim se tu nalazi bara Dravica površine 17,19 ha i bara u Budakovcu s površinom od 59,25 ha na kojoj se godinama zadržavaju labudovi kao obilježje ovog kraja. U županiji je aktivno 29 sportsko-ribolovnih udruga, članica Sportsko-ribolovnog saveza Virovitičko-podravske županije, koji pored svog hobija obavljaju i poribljavanje prostora. Ribolovna društva su nadležna za izdavanje ribolovnih dozvola. Ovi resursi su temelj ribolovnog turizma. Na području županije postoji 21 zajedničko županijsko i 13 državnih lovišta koja su bogata divljači jelen, srneća divljač, divlja svinja, fazan, prepelica. Vidljivi su i rijetki primjerci poput divlje mačke i čaglja na području Orahovice, kune bjelice i zlatice, jazavca i sl. Lovišta predstavljaju dobar resurs za razvoj turizma županije. Sva se lovišta nalaze u okruženju izuzetnih prirodnih ljepota, gotovo netaknutih šuma, čistih rijeka, jezera i ribnjaka, a sa svojim fondom divljači svrstavaju se me u najbogatija u Hrvatskoj. Nizinska lovišta prate tok rijeke Drave, dok su brdska lovišta smještena na obroncima Papuka. Lovišta su zanimljiva i za turističku šetnju i branje šumskih plodina i to jagoda, malina, borovnica, lješnjaka i raznih vrsta ljekovitih trava. Krovna lovna organizacija koja objedinjuje sve lovačke udruge i u kojoj je moguće dobiti sve informacije u svezi uvjeta lova na našem području je Lovački savez Virovitičko-podravske županije. Osim zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma značajni su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i voćnjaka te bogatstvo šuma s obiljem životinjskog fonda. Poznate su vinarije Orahovica i Slatina koje sa svojim rafiniranim vinima i ure enim vinogradima pružaju odlične uvjete za razvoj vinskog turizma. U Slatini je sve do 1912. U Orahovici se nalazi i stari vinski podrum iz 19 st. I u zapadnom dijelu županije, na obroncima Bilogore, značajna su područja s razvijenim vinogradarstvom pa je poznata proizvodnja vina u Vukosavljevici, općina Špišić Bukovica. Suhopolje ima tako er dugu tradiciju proizvodnje vina o čemu svjedoči stari vinski podrum, izuzetne arhitektonske gra e još iz vremena grofa Jankovića u blizini njegovog dvorca. Područje općine Pitomača obuhvaća obronke Bilogore koja su izuzetno pogodna za razvoj vinskog turizma. Ondje se trenutno provodi projekt vinske ceste koji je u fazi realizacije dijela infrastrukture odnosno rekonstrukcije i modernizacije putova, osobito područje Aršanj i Otrovanski breg. Za ovo područje potrebno je raditi na dobivanju administrativne oznake pitomačkog vinogorja. U Virovitičko-podravskoj županiji smjestio se grad Orahovica koji je 2005. Unazad nekoliko godina, ovaj se prostor nastoji izgraditi kao sportsko-rekreacijski centar. Burna povijest Slavonije uzrokom je što danas ovaj prostor predstavlja pravo bogatstvo povijesne i kulturne baštine od neolitika do razdoblja baroka, klasicizma i drugih stilskih obilježja graditeljstva i umjetnosti. Posebno je vrijedno istaknuti iz tog razdoblja gotičku crkvu Blažene Djevice Marije u Voćinu, izgradnju pavlinskog samostana i crkve u Špišić Bukovici, franjevačke crkve u Virovitici i velebne utvrde Ružice grada u blizini Orahovice. Pored tradicionalnih lokalnih prigodnih manifestacija koji se održavaju diljem županije, potrebno je izdvojiti kulturno-zabavnu i turističku priredbu Orahovačko proljeće kojom se označava početak turističke sezone u Orahovici grad koji je 2005. U Orahovici se održava i lokalna manifestacija Crkvaračko sijelo. Mogućnost za veći broj turističkih dolazaka su i dva sajma: Viroexpo u Virovitici, me unarodni sajam obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede, koji se održava od 1996. Pored ova dva sajma, već tradicionalno se održavaju izložbe meda i voća i povrća, kao zahvalnost na jesenjem obilju plodova. Virovitičko kazalište unazad nekoliko godina priprema Virkas - jedinstvene kazališne susrete brojnih gostujućih kazališnih skupina iz cijele Hrvatske. U Zdencima se održava od 2003. Isto tako postoji i manifestacija Čijalo u samom mjestu Zdenci od 2003. U Suhopolju se održava Suhopoljsko ljeto, manifestacija lokalnog sadržaja s nizom doga anja. U Slatini postoji nekoliko lokalnih manifestacija poput Slatinskog ljeta zabavnog sadržaja, Slatinskih jeseni na kojima se okupljaju proizvo ači jesenskih plodova uz tradicionalne i prigodne programe, Smotra folklora i dr. Za Viroviticu je vezana višednevna manifestacija uz obilježavanje sv. Roka, zaštitnika grada i župe. Većina općina tradicionalno održavaju lokalne manifestacije povodom crkvenih blagdana npr. Me utim, ono što daje posebnost Virovitičko-podravskoj županiji jest manifestacija Matkanje koja se održava u Sladojevcima, nedaleko Slatine. Ovo je jedinstvena priredba koja ima tradiciju dugu preko 300 godina. Ovo je priredba koju treba promocijski ojačati za dolazak turista. Obilježavanje Dravskog proljeća Vazmeno kolo , manifestacije koja se svake godine održava na Mladi Uskrs ili Bijelu nedjelju i subotu koja joj prethodi, održava se tako što se u dva dana brojne folklorne skupine sastaju u Sopju i Starinu Ma arska. Prvi dan u jednom, a drugi u drugom mjestu preko Drave. U nedjelju svake godine drugi prelaze brodom i čamcima na suprotnu stranu i time svjedoče da ih Drava ne razdvaja nego spaja. Tu se na dvije obale, u dvije države sastaju uglavnom predstavnici jednog - hrvatskog naroda i njihovi prijatelji, tu se govori hrvatski jezik, čuva kulturno blago koje su njihovi stari stoljećima stvarali. Trenutno u Virovitičko-podravskoj županiji ima 22 smještajna objekta ukupnog kapaciteta 202 smještajne jedinice i 443 ležaja. Smještajni kapaciteti prema glavnim općinama i gradovima prikazani su tablici 32. Tablica 32 — Smještajni kapaciteti Virovitičko-podravske županije po vrstama objekata i gradovima i općinama, 2009. Virovitičkopodravska županija Virovitica Orahovica Slatina Pitomača Ukupno 2009. Većina navedenih objekata kategorizirana je s dvije odnosno tri zvjezdice, osim hotela «Mozart» koji ima četiri zvjezdice. U Orahovici postoje dva mini obiteljska hotela čija je kategorizacija u tijeku te hotel na Višnjici. Sezonalnost dolazaka nije naročito izrazita, no ipak je bilježeno više posjeta tijekom razdoblja siječanj-ožujak zbog sajmova Viroexpo i Slavin te manifestacije Virkas, zatim raste tijekom svibnja i lipnja te od kolovoza do listopada. Kako se prihod od turizma ne mjeri na razini statističkih podataka, nije ga moguće iskazati. Tablica 33 — Dolasci i noćenja turista na području Virovitičko-podravske županije u 2009. Ukupno Domaći Strani 97 99 87 90 99 100 dolasci noćenja 10 934 474 56 299 647 14 395 39 219 5 234 22 086 1 218 3 342 2 076 5 154 3 534 3 534 65 143 1 187 2 896 763 1 432 318 632 1 599 652 5 799 030 12 140 34 324 4 885 21 409 886 2 696 1 732 4 421 3 302 3 302 40 71 713 1 404 446 758 136 263 9 334 822 50 500 617 2 255 4 895 349 677 332 646 344 733 232 232 25 72 474 1 492 317 674 182 369 Virovitičko-podravska županija Orahovica Slatina Virovitica Čačinci Pitomača Sopje Špišić Bukovica Voćin Izvor podataka: DZS, 2010. Pregled mjesta i turističkih razreda prikazan je u tablici br. Ovaj odnos u odre enom smislu determinira oblik gospodarskog razvitka na području Županije. Ukoliko se struktura zemljišta u Županiji stavi u odnos prema strukturi zemljišta na razini Hrvatske, vidi se da u ukupnoj površini državnog prostora, prostor Županije sudjeluje s 9,33%, a s ukupnim obradivim površinama 7,78%. Što se tiče šuma Županija sudjeluje u ukupnoj površini šuma na državnoj razini s 3,23%. Vlasnička struktura zemljišta u Županiji predstavlja za sada još uvijek naslije e iz bivšeg sustava. Od ukupne površine Županije 64,2% nalazi se u državnom vlasništvu, a 35,8% u privatnom. Kada su u pitanju oranične površine taj odnos je obrnut, 53,6% je u privatnom, a 46,4% je u državnom vlasništvu. Kod ostalih kategorija zemljišta znatno je veći udjel zemljišta u državnom vlasništvu. Tablica 35 — Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu Poljoprivredna površina km2 Ukupno Obradiva površina km2 Oranica Voćnjak Vinograd Livada Ukupno Privatno Državno 116. Na 100 ha ukupne površine u Županiji dolazi 46 stanovnika. U isto vrijeme na državnoj razini taj odnos iznosi 84 stanovnika. To ukazuje da je stupanj naseljenosti na području Županije niži od državnog prosjeka. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 80, a na državnoj razini 207. Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 57,74%, a obradive površine oko 56,67% ukupnog područja Županije. U odnosu na Regiju Slavonije i Baranje poljoprivredne površine Županije Virovitičko-Podravske imaju udjel od 15,5%, a obradive površine 14,5%. Slavonija i Baranja u Republici Hrvatskoj regija je s najviše poljoprivrednih površina, iako ravničarski i valoviti tereni Županije imaju kote u rasponu od cca 90 do 250 m. Iznad 250 metara nadmorske visine postaju uvjeti za ratarstvo sve nepovoljniji. Tu je zastupljena ekstenzivna oranična proizvodnja polušumskih zona na malom seljačkom posjedu. Ukupno se koristi za kulture 114. Meliorirano je oko 103. Meliorirano zemljište nalazi se pretežno sjeverno od magistralne ceste, a samo manjim dijelovima prostire se južno. Neobra ene površine iznose oko 9. Ovo područje ima potrebu za melioracijskim zahvatima i drugim mjerama poboljšanja. Brdski dio južno od magistralne ceste Orahovica-Slatina-Virovitica-Pitomača ugrožen je erozionim procesima i bujicama. Agrarne površine pokrivaju približno 50% površina Županije. Od kultura najznačajnije su žitarice, ali veliki udio površina čini i industrijsko bilje kao nasadi duhana npr. Vinogradi su zastupljeni u manjem postotku, dok se trenutačno povećavaju nasadi pod voćnjacima. Tu nisu računate okućnice koje svojim nasadima dopunjuju sliku prostora. Trend smanjenja poljoprivrednih površina prisutan je na području Županije. Klimatske prilike i drugi ekološki uvjeti nisu posebno ograničavajući čimbenici za poljoprivrednu proizvodnju. Stočarstvu u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji nisu davani značajniji naglasci, mada je 80-ih godina bilježen relativno visok broj matičnih grla, odnosno broj osnovnog stada u odnosu prema raspoloživim površinama. Uz stočni fond i razvoj stočarstva vezani su i klaonički i prera ivački kapaciteti prehrambene industrije. Kapaciteti za uzgoj vezani su uz tadašnje površine u društvenom vlasništvu tako da ih danas nalazimo razmještene po prostoru cijele Županije. U posljednje vrijeme pojavljuju se naznake oživljavanja stočarstva kroz seosko gospodarstvo i poduzetništvo. Takve bi mogućnosti valjalo temeljitije procijeniti, tim više što karakter pojedinih prostora pruža dobre polazne mogućnosti za uspješni razvoj seoskog poljoprivrednog gospodarstva, ali treba osigurati i prostorne i druge preduvjete za smještaj i razvoj djelatnosti. U postupcima izrade dosadašnje prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podaci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj mogućnosti korištenja za pojedine namjene pa se to zemljište može razvrstati u tri osnovne skupine: a zemljište pogodno za poljoprivredu, b zemljište ograničeno pogodno za poljoprivredu, c zemljište mješovite namjene - mozaik poljoprivrednog i degradiranog šumskog zemljišta s isprepletenim gra evinskim područjima naselja. U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetništva i konkurentnost poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, vodeći računa o zaštiti prirodnih potencijala. U tom cilju bilo bi svrsishodno izraditi posebnu analizu i projekciju razvoja poljodjelstva u Virovitičko-podravskoj županiji. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta, a u pobr u i brdskim predjelima najsnažnija i najsigurnija prepreka eroziji. Šume su temelj razvitka turističke i lovne privrede, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske, Virovitičko-podravska županija sudjeluje s oko 3%. Šumom je pokriveno oko 32% prostora Županije, a prosjek Republike Hrvatske je 37%. U odnosu na Republiku Hrvatsku šume Virovitičko-podravske županije su očuvanije i u biološkom i gospodarskom smislu. Podaci o ukupnoj šumskoj površini Virovitičko-podravske županije me usobno se razlikuju ovisno o izvoru. Naredna tablica prikazuje te podatke. Osnovni podaci o površinama šuma, drvnoj zalihi, prirastu i etatu u državnim šumama dani su u narednoj tablici. Drenovac Voćin Ukupno: Površina šuma ha 2. Šume u privatnom vlasništvu i šume kojima su gospodarila bivša društvena poduzeća zauzimaju površinu od 65. Sumarni podaci o šumskom fondu na području Virovitičko-podravske županije prikazani su u narednoj tablici. Promatrajući prostor uopćeno se može reći da viši dio područja pripada biljno-geografskoj provinciji ilirskih bukovih šuma, a ravnica ilirskograbovih šuma. Uz rijeke i kanale su poplavne i močvarne šume s nejasno definiranom granicom. U području gorja pojava odre enih šumskih zajednica uvjetovana je reljefom odnosno mikroklimom i pedosferom. Na južnim stranama pretežno su zastupljene hrastove šume, a na sjevernim bukove i bukovo-jelove. Na Papuku pojas bukve izražen je na visini iznad 640 m, a na Dilju iznad 410 m. Acidofilne zajednice hrasta kitnjaka, bukve i jele razvijene su na plitkim tlima silikatne podloge renkeri i distrični kambio sol plitki. Na plitkim tlima karbonatne podloge razvijaju se bazoilne zajednice hrasta medunca, crnog jasena i bukve. Šume se dijele na prigorske, nizinske i dravske. Prigorske su mješovitih prirodnih sastojina graba i hrasta kitnjaka s mjestimičnim nasadima crnogoričnih kultura Kinkovo. Nizinske su u manjem dijelu autohtone sastojine hrasta lužnjaka, a u većem dijelu su nadosa ivane plantažama topola i drugih gospodarskih vrsta Jasenovača, Bazovačka šuma. Priobalne dravske šume su prirodne autohtone sastojine vrbika, ali su u većoj mjeri pretvorene u niski sloj šaševa i šibljika. Od značajnijih biljnih zajednica fitocenoza zastupljene su i: - šume kitnjaka i običnog graba s bukvom, - šume lipe sa šašem, - šume crne johe sa šašem. Danas na području Virovitičko-podravske županije šumskim zemljištem upravljaju tri uprave šuma: Koprivnička, Bjelovarska i Našička u omjeru 3:22:75. Šumske površine, prema podacima Javnog poduzeća za gospodarenje šumama Uprave šuma Našice, zauzimaju ukupno 51. Od tih površina ekonomske šume su na 47. Ukoliko se promatra način korištenja šuma stanje je sljedeće: proizvodne šume zauzimaju 50. Prirodne šume su na 60. U odnosu na šumske površine, u Županiji dolazi 160 stanovnika na 100 ha, a na državnoj razini dolazi 287 stanovnika na 100 ha šumskih površina. Problematika šuma vezana je uglavnom uz konstantno smanjenje šumskih površina te zahvate kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Rat i poratne pojave onemogućile su potpuno gospodarenje šumskim fondom. U gospodarenju šumama je, u ovisnosti od obujma sječe potrebno obavljati obnovu šuma pošumljivanjem i to osobito kod onih sječa kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma te provoditi mjere uzgoja i zaštite. Budući da je još uvijek nedovoljno iskorištena rekreacijska, lovna i turistička vrijednost šuma, ukupnom šumskom fondu treba osigurati gospodarski, ekološki i zaštitni aspekt razvoja. Po Zakonu o šumama takve šume po namjeni spadaju u zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, gdje su primarne općekorisne funkcije tih šuma unapre enje rekreativne, športske, lovne, turističke i slične namjene. Mješovita namjena označava mozaik uglavnom degradiranih šuma isprepletenih enklavama poljoprivrednog zemljišta i gra evinskih područja naselja, tj. Najveći dio županije pripada vodnom području slivova Drave i Dunava. Vodni režim je fluvio-glacijalni s najnižim protokama u siječnju i veljači, a najvišim u svibnju i lipnju. Energetsko korištenje Drave otpočelo je tek u ovom stoljeću. Planirane su ukupno 22 vodne stepenice, a u Hrvatskoj su izgra ene 3 Varaždin, Čakovec i Dubrava. Zbog postojećih karakteristika vodnog režima Drava je povoljan vodotok za hidroenergetsko korištenje, jer dobro dopunjuje hidroenergetske izvore dinarskog krša. Znatni relativni pad srednje Drave s koritom u šljunkovitom terenu te velike protoke u prošlosti su uzrokovali mnoge meandre i promjene toka. Erozija obala, sprudovi, otoci i rukavci redovita su pojava na ovom dijelu Drave, tako da se njeno korito u dužem razdoblju mjestimično značajnije premješta. Zbog promjena riječnog korita nekada je dolazilo do poplava koje su uništavale poljoprivredne kulture i ugrožavale obližnja naselja i pučanstvo. Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i perspektive ovog područja. Voda kao temeljni prirodni resurs nije ravnomjerno zastupljena na prostoru Županije. Južni dio Županije brdsko-planinski bogatiji je oborinama no istovremeno siromašniji podzemnim vodonosnim resursima. Ovakav raspored vode upućuje i na način zahvaćanja vode za vodoopskrbu. Količine zahvaćene vode neusporedivo su značajnije u nizinskom dijelu gdje su korišteni podzemni vodonosni horizonti kojih u višem dijelu Županije nema. Vodoopskrbni sustavi brdskog dijela bazirani su uglavnom na gorskim izvorima. Količina dostupne vode nije velika i reda je veličine oko litre u sekundi. Ova činjenica veliki je ograničavajući element razvoju. Ukoliko se želi potaknuti razvoj brdsko planinskog područja, vodu kao temeljni element života nužno je osigurati u dovoljnim količinama. Razvoj vodoopskrbnih sustava toga dijela Županije mora se temeljiti na razvoju velikih vodoopskrbnih sustava kojima bi se voda iz nizinskog dijela gdje je ima dopremala u dijelove Županije koji su njome deficitarni. Na temelju valorizacije prirodno-geografske osnove i analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvr eni su: najizraženiji problemi vezani uz stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji razvitak u prostoru. Korištenje vode za vodoopskrbu Za stanovništvo Županije, ali i širi prostor od presudne je važnosti zaštita i korištenje vodonosnika za razvoj vodoopskrbnog sustava. Velik dio Županije pokriven je izgra enom vodovodnom mrežom, a u pripremi je projektna dokumentacija naselja koja nemaju vodovodnu mrežu, tako da se može konstatirati da problem vodoopskrbe nije bio znatnije zapostavljen u odnosu na druga područja RH. Prema podacima za 2009. Ukupan broj priključaka je 23. Prema provedenim ispitivanjima, predvidivo je da u budućnosti neće biti dovoljne sadašnje lokacije crpilišta, već će biti potrebno oformiti nova. Korištenje vode u energetske svrhe Unatoč tome što vodni potencijal Virovitičko-podravske županije omogućava korištenje vode za pridobivanje električne energije trenutačno energetskog korištenja vode nema. Razmišljanja i planovi na studijskoj i idejnoj razini predvi aju na Dravi, koja je na ovom nivou tehnološkog razvoja jedini vodotok sa zanimljivim energetskim vodnim potencijalom, izgradnju više vodnih stepenica čija bi funkcija bila i energetsko korištenje. Osnovni preduvjet za izgradnju sistema za navodnjavanje je ure enje potencionalnih recipijenata i osiguranje prostora za izgradnju kanalskog sistema. Stanje reguliranosti vodotoka u Županiji nije zadovoljavajuće. Zbog višegodišnjeg nedovoljnog održavanja i neizgra enosti sustava ne mogu se provesti vode sliva na siguran način. Budući nije izgra en sustav za obranu od poplava brdskih voda, došlo je u ljeto 1996. Na slivnom području Karašica-Vučica ure enim se smatra samo vodotok Vojlovica-VoćinskaDrava, dok su ostali vodotoci nedovoljno regulirani ure eni. Slivna površina vodotoka Vojlovica-Voćinska-Drava je područje branjeno od poplava. Tako er su branjene s većim ili manjim stupnjem sigurnosti i površine uz Dravu. Ugroženo područje je uz sve glavne vodotoke Slatinska Ča avica, Kozički potok, Vojlovica, Voćinka. Na tom prostoru uzdužni padovi vodotoka su veliki i ne odgovaraju prirodnom sastavu tla kroz koje teku. Ugroženo poplavnim vodama je 4. Ukupno je regulirano 14. Branjena područja nalaze se uz vodotok Drave. Posebni vodni resursi U specifične vodne resurse ubrajamo mineralno-termalna vrela i vode geotermičkog porijekla. Složena geološka gra a s naglašenim utjecajem tektonike uzrok su pojave mineralno-termalnih vrela duž rasjednih linija, a razlikuju se s obzirom na mineralni sastav sumporna, slana i temperaturu vode hladna, mlačna, topla. Drugi specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova podzemlja. Na njihovo postojanje ukazala su duboka istražna bušenja za naftu i plin na području ribnjaka u Gradu Virovitici. Ribnjačarske površine zastupljene su sa oko 700 ha, a odnose se na dio ribnjačarskih površina ribnjaka Grudnjak i ribnjaka Virovitica. Automorfna tla su se razvila na terenima koji nemaju dodatnog vlaženja, što znači da nema poplavne ili slivene vode niti da podzemna voda dopire u aktivni profil, u solum. Kod tih tala ulaženje je samo oborinskih voda, dobre su drenaže pa kroz njihovu masu zato dobro perkolira oborinska voda i nalaze se iznad 95-100 m nadmorske visine. Hidromorfna tla su drugi odjel značajno zastupljenih tala. To su tla na čiji razvoj i dinamiku ne utječu samo oborinske nego i dopunske nezaslanjene vode. Zato su to površine na nižim ili udubljenim dijelovima i to ispod izohipse 100 m. Takve vode koje prekomjerno zasićuju tla dominiraju i usmjeruju procese u njima. Mjestimično i iznad nadmorske visine 100 m. Isto tako i ispod nadmorske visine 100 m. Mogu se naći uzvišena, otočna područja ili grede koja su izvan djelovanja dodatnih voda pa izostaje prekomjerno vlaženje i na njima se razvijaju automorfna tla. U inundacijama uz Dravu i dolinama dravskih pritoka nalaze se poplavne površine koje se sve više brane obrambenim nasipima. Osim ovih najnižih terena postoji neplavljeni dio starijih terasa na kojima se podzemna voda javlja dublje, u nižem dijelu profila tla, s velikim ili slabim oscilacijama. Izme u ovih zona je pojas na kome mikroreljefske razlike i hidrološke prilike variraju, čine različite kombinacije i zato dodatne vode, ovisno o porijeklu, količini, trajanju i poziciji u profilu uvjetuju procese hidrogenizacije koji ne manjim distancama mogu i jače varirati. Prema geomorfološkim karakteristikama izdvajaju se nizinsko područje Podravine i masiv Slavonskog gorja. Slavonsko gorje je ostatak stare Panonske mase, izgra eno od paleozojskih magmatskih i metamorfnih stijena te sedimenata trijasa, jure i krede. Okruženo je sa svih strana rasjedima raznih smjerova, duž kojih je slavonsko gorje izdignuto kao horst. U skladu s geološkom gra om cijelog područja, evidentirano je rasprostranjenje i koncentracija odre enih, pretežno nemetalnih mineralnih sirovina. Većina poznatih rudnih pojava čvrstih mineralnih sirovina vezana je za osnovno temeljno gorje i rubni pojas Slavonskog gorja. Od mezozojskih sedimenata izdvajaju se dolomiti i vapnenci. Tercijarne naslage unutrašnjeg i vanjskog rubnog područja sadrže ugljene slojeve, tufove, kvarcne pijeske, gline i vapnence. Kvartarni nanosi neposredno uz kristalin sadrže rijetke minerale i niz rijetkih elemenata te heterogene šljunke i pijeske, a u nizinskim područjima lesne gline. Tablica 39 - Popis postojećih eksploatacijskih polja OZNAKA LEŽIŠTE HERCEGOVAC ORŠULICA KOSA BRENZBERG-TOČAK ŽERVANJSKA HERCEGOVAC II JOVANOVICA TREŠNJEVICA BUK HUM BILO JASENAŠ SLADOJEVCI ORAHOVICA ORAHOVICA 1 KREČNIK PRODORINA PRODORINA II RIBNJAK DRAVA KATINKA DRAVA LJEŠĆARA BOK STARI GRADAC PEPELANA CABUNA LEVINOVAC ČA AVICA DONJA BUKOVICA CRNAC KALINOVAC BOKŠIĆ-KLOKOČEVCI BENIČANCI BILOGORA NAFTA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN L SIROVINA TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA OPEKARSKA SIROVINA GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI ŠLJUNAK GRA EVNI PIJESAK ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L TIP Postoje zabilješke o korištenju ugljena iz područja Slavonskog gorja no crpljenje je prekinuto kao i istraživanja na odre ivanju perspektivnih ležišta. Rje ih minerala i elemenata u gorskom dijelu nalazimo u tragovima šelit, uran. Količine koje ekonomski pravdaju eksploataciju prisutne su na rubnim dijelovima Županije prema Osječkobaranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Bilo bi poželjno da se dosadašnja istraživanja sistematiziraju i nastavi sistematskim radom na daljnjem istraživanju, što bi dalo realnu sliku mogućnosti razvoja pojedinih grana koje se temelje na tim sirovinama. Na području Virovitičko-podravske županije eksploatiraju se mineralne sirovine s isključivom primjenom u graditeljstvu. Korištenje mineralnih sirovina ovisno je o potrebama tržišta, a proizvodnja ovisi o prirodnom potencijalu. Rudarska se aktivnost odvijala u uskim lokalnim okvirima, bez postojane gospodarske politike. U oblasti gospodarenja mineralnim sirovinama trebalo bi definirati gospodarsku politiku i usmjeriti djelovanje tijela uprave na rješavanje pitanja kako dobro gospodariti resursom, a ne samo kako spriječiti negativne posljedice eksploatacije mineralnim sirovinama. RADETINA JANKOVAC-1 JANKOVAC-2 JOVANOVICA LISIČINE KOMETNIK PLANINA VOJLOVICA - GUDNOGA VOJLOVICA - GUDNOGA VRH DEBELJAK TOČAK KOTA 682 UKINA KOSA TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN ARHITEKTONSKO-GRA EVNI KAMEN KARBONATNE SIROVINE KARBONATNE SIROVINE CEMENTNA SIROVINA KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCNE SIROVINE KVARCIT SILIKATNE SIROVINE L L L L L P P L L P P P P L P Tablica 41 - Popis istražnih prostora OZNAKA E1-19 E1-20 E4-29 E4-30 E4-31 E4-33 E5-19 E5-38 OPIS LEŽIŠTE GAKOVO DRAVICA STUBLOVAC ŠIRINE BABIČANKA ŽUBRICA CABUNA DOKMANOVAC PETROV VRH SIROVINA ZEMNI PLIN ZEMNI PLIN GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI PIJESAK GRA EVNI ŠLJUNAK OPEKARSKA SIROVINA TEHNIČKO-GRA EVNI KAMEN TIP GP-032 GP-033 GP-034 GS-001 OS-019 TK-027 L L L P L L 1. Komunalna infrastruktura a Prometni sustav Područje Virovitičko-podravske županije svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. U valorizaciji pogodnosti prostora Županije jedna od najznačajnijih prednosti pridaje se prometnoj ulozi područja pa u tom značaju prelazi okvire same Županije. Sljedeće značajno razdoblje je doba Austro-Ugarske kada dolazi do kvalitetnijeg povezivanja s Jadranom. Doba prve bivše Jugoslavije karakterizira samo održavanje postojeće makadamske mreže, dok nakon Drugog svjetskog rata i razdoblja druge bivše Jugoslavije dolazi do značajnije obnove cesta i cestovnih objekata. Postojeća primarna cestovna mreža nastala je na matrici postojećih makadamskih cesta, a modernizacija cestovne mreže svodila se na polaganje asfaltnih slojeva na podlogu koja u većini slučajeva nije bila adekvatna prometnom opterećenju, s oblikovnim elementima trase iz doba kada je osnovno prijevozno sredstvo bila konjska zaprega. Situacija na sekundarnoj cestovnoj mreži je lošija, jer se ponekad modernizacija svodila na polaganje tek nekoliko centimetara asfalta, većinom samo nosivog sloja asfalta. Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja. To stanje rezultat je strategije po kojoj su bez potrebne tehničke dokumentacije modernizirane makadamske ceste razdoblje 70-tih godina. Ratna razaranja donijela su nova oštećenja cestovne mreže i pratećih objekata. Osim oštećenja od ratnih djelovanja dio mreže pretrpio je velika oštećenja uslijed preusmjeravanja cjelokupnog prometa za istočnu Hrvatsku na podravski koridor dionica cestovnog pravca Virovitica — Slatina — Našice — akovo — Vinkovci. U pogledu zaštite područja najizrazitiji problem je prolazak državnih cesta D-2 i D-5 gradskim središtem Virovitice koje je zaštićena urbanistička cjelina sa spomenicima graditeljske baštine te sa parkom — spomenikom parkovne arhitekture. Rezultat prethodno navedenog je veoma loše stanje cestovne mreže na Županiji, kako u pogledu prometno-tehničkih elemenata, tako i u pogledu stanja kolničke konstrukcije. Državna 188,2 93,07 2,02 Županijska 371,2 183,58 3,97 Lokalna 290,2 143,52 3,11 Ukupno: 849,6 420,17 9,09 Izvor podataka: ŽUC-Virovitica Prostorom Županije dužine cca 70,1 km i širine 15-35 km dominira podravski prometni koridor položen sredinom promatranog prostora. Uz njega su se razvili i najznačajniji urbani centri Županije dok su rubna područja uz Dravu i na obroncima Papuka i Bilogore stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava cestovne mreže u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, državnu cestu D-2, koja nije ure ena i opremljena za takav intenzitet prometa. Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture Županije, a posebno pograničnog područja spada u glavne prioritete na razini Županije, kao i izgradnja segmenta državnih cestovnih pravaca D-2 i D-5 čime će se cestovna prometna infrastruktura izmjestiti iz zaštićenih spomeničkih cjelina. Prioriteti u izgradnji cesta su autocesta A-13 čvorište Vrbovec 2 A-12 — Bjelovar — Virovitica — GP Terezino Polje te brze ceste D-2 Ormož — Otok Virje — Varaždin — Virovitica — Osijek — GP Ilok i D-5 Virovitica — Veliki Zdenci — granica BiH i priključni pravac Veliki Zdenci — Daruvar — Kutina. Cestovni granični prijelazi prema Republici Ma arskoj na području Virovitičko-podravske županije su: Terezino Polje me unarodni I kategorije i Sopje pogranični. Prostorom Županije prolaze dvije trase željezničkih pruga: 1. Cestovni putni prijelazi u razini CPR poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Tablica 44 — Kolosijeci za poseban promet industrijski kolosijeci Naziv kolodvora 1. Najveća dopuštena brzina Osovinski pritisak t 4. Virovitica Tvin 25 Trgocentar 25 Šumarija 25 Poljopromet 15 Viržinija 15 Šećerana 35 Čačinci PPK Orahovica 15 Zdenci — Orahovica PP Orahovica 15 Slatina IPK Mlinovi 5 Slatinka 10 Izvor podataka: HŽ, Sekcija za pruge Koprivnica i Osijek a3 Riječni promet Sjevernim rubom prostora Županije prolazi tok rijeke Drave koji predstavlja granicu Županije, a ujedno i me udržavnu granicu izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske. Na prostoru Županije plovidba na rijeci Dravi je u me udržavnom režimu plovidbe. Plovni put na rijeci Dravi u uvjetima prirodnog protoka svrstan je u tri plovidbene klase. Na prostoru Županije dužina plovnog puta iznosi 75,0 km, a svrstava se prema ECE-u u I klasu plovnog puta u sklopu dionice D. Redovita plovidba odvija se do Barcsa 157,0 r km , a uzvodno se plovi iznimno i to zbog eksploatacije šljunka iz dravskog korita. Postojeća riječna pristaništa na rijeci Dravi su: - pristanište za šljunak u Kapincima, r km 126,0 i - pristanište u Terezinom Polju, r km 152,0. Raspadom velikih poljoprivrednih kombinata dalje korištenje letjelišta ovisit će o novom ustroju poljoprivrednih gospodarstava i njihovoj potrebi da koristi zrakoplovstvo u obradi zemljišta. Direkcija pošta organizirana je putem županijskih Središta pošta i Poštanskih središta više razine koji objedinjavaju po nekoliko Središta pošta u tehnološkom smislu. Osnovu svih Središta pošta čini osnovna poštanska jedinica — poštanski ured. Središte pošta Zagreb objedinjuje zajedničku tehnološku funkciju svih Poštanskih središta Republike hrvatske i tehnološku povezanost sa svjetskom poštom. U Virovitičko-podravskoj županiji organizacijski je smješteno Središte pošta Virovitica sa sjedištem u Virovitici koji pruža usluge u poštanskom prometu za cijelu Županiju. Središte pošta Virovitica Na području koje pokriva Središte pošta Virovitica postoje Operativne poštanske jedinice: Virovitica, Slatina i Orahovica koje objedinjuju poštanski promet bivših općina Virovitica, Slatina i Orahovica, dok Središte pošta Virovitica objedinjuje poštanski promet za cijelu Virovitičko-podravsku županiju i sve poštanske pošiljke za druga poštanska središta ili inozemstvo dostavlja u Poštansko središte Bjelovar. Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga s pučanstvom obnašaju osnovne poštanske jedinice — poštanski ured. U doglednom vremenu ima namjeru ekspandirati svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu adekvatno pokrivene mreže dovoljnog kapaciteta. Direkcija telekomunikacija organizirana je putem Telekomunikacijskih centara u svakoj županiji. Telekomunikacijski centri samostalno obnašaju sve svoje funkcije u okviru jedne županije i direktno su odgovorne upravi direkcije telekomunikacija. Telekomunikacijski centar Virovitica Na području Županije djeluje Telekomunikacijski centar Virovitica koji putem AXE centrala u Virovitici i Slatini obnaša telekomunikacijski promet za cijelu Županiju. Na taj način stvoreni su preduvjeti za povezivanje svih naselja u Županiji sa svjetskim sustavom telekomunikacija, a izgradnjom mjesnih telefonskih mreža većeg kapaciteta od broja domaćinstava stvorena je dobra osnova da svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga. Telekomunikacijska mreža - Komutacija Komutacija je dio sustava telekomunikacijskog prometa i jedan je od bitnih čimbenika u uspostavljanju, ostvarivanju i naplati telekomunikacijskih usluga. Ona je i jedan od glavnih pokazatelja razvijenosti u cjelokupnom lancu telekomunikacijske razvijenosti. Sada u Virovitičko-podravskoj županiji postoje dvije AXE centrale, jedna u Virovitici i jedna u Slatini. U sljedećoj tablici prikazana je instaliranost komutacijskih kapaciteta u županiji i ukupnost instaliranih komutacijskih kapaciteta. Tablica 45 - Pokazatelji Redni broj Općina Broj stanovnika 22618 4733 4276 4485 7524 10465 14819 2750 2394 2096 1701 2421 5792 1772 2235 3308 Instalirani kapaciteti 11474 1920 1536 1280 2688 3456 6460 768 896 768 768 896 2432 896 768 1152 Uključeni pretplatnici 8297 1320 1124 1055 2335 3119 4815 739 760 509 536 473 2126 586 616 950 Broj instaliranih Broj uključenih na 100 stanov. ČAČINCI UKUPNO : 93389 38158 29360 36,5 28,1 Izvor podataka: HT - Telekomunikacijski centar Virovitica, svibanj 2000. Razvojni program HT-a temelji se na polaganju svjetlovodnih kabela do najniže komutacijske razine, to znači do izdvojenog pretplatničkog stupnja UPS-a. Ova razvojna zadaća u Virovitičko-podravskoj županiji ispunjena je u najvećoj mjeri. Osnovna osobina spojnih putova realiziranih svjetlovodnim kabelima je kasnija mogućnost prijenosa još većim brzinama. Svjetlovodni kabeli su kapaciteta 8,12 i 24,48 niti i predvi eni su za kasniju uporabu prijenosa slike govora i podataka kako za potrebe HT-a tako i za potrebe televizije. Prijenosni sustavi koji rade po svjetlovodnim kabelima su digitalni i rabe se prema potrebama komutacije. Postojeći sustavi se neće prikazivati zasebno jer se isti po potrebi mogu jednostavno i brzo seliti s relacije na relaciju već prema ukazanoj potrebi zbog jednostavne montaže i demontaže. Me užupanijski svjetlovodni prstenovi zatvoreni su izme u Virovitice-Pakraca-Požegeakova-Slatine-Virovitice, Zagreba-Bjelovara-Virovitice-Našica-Osijeka i Osijeka-NašicaVirovitice-Varaždina-Zagreba. Jedan županijski svjetlovodni prsten zatvoren je na relaciji Slatina-Mikleuš-Orahovica-ZdenciCrnac-Mikleuš-Medinci-Slatina, a drugi je na relaciji Virovitica-Suhopolje-Gradina-BušetinaStari Gradac-Pitomača-Špišić Bukovica-Virovitica. Usmjerene radio mreže povezuju dvije točke odre ene komutacije. One su danas digitalizirane malih dimenzija i relativno lako se postavljaju i demontiraju. Danas u eri svjetlovodnih kabela, usmjerene radio mreže služe kao privremeno rješavanje brze uspostave spojnog puta, do izgradnje svjetlovodnog kabela. Popularno nazvana MOBITEL MREŽA je jedinstvena radio mreža na području Republike Hrvatske. Radi putem fiksnih i prijenosnih stanica na dva frekventna područja. Fiksne stanice su postavljene u Orahovici Kapavac , Slatini i Virovitici. Vezane su zvjezdasto putem postojećih spojnih vodova na glavnu MTX centralu u Zagrebu gdje se vrši ulaz iz radio mreže u telefonsku mrežu. Croapak tako er omogućuje povezivanje s funkcionalnim mrežama za prijenos podataka i pristup telematskim uslugama kao što su videoteks, elektronička pošta, elektronički telefonski imenik. Komutacijski čvor za Županiju nalazi se u Bjelovaru. Korisnici Županije svoj priključak ostvaruju preko zakupljenih telekomunikacijskih vodova ili preko javne komutirane telefonske mreže. To su teleks, telefaks i videoteks. Teleks mreža radi preko telekomunikacijske mreže i svojih terminalnih ure aja: teleprintera, PC-a s odgovarajućim modemom i karticom, kao i PC-a priključenih u javnu videoteks mrežu. Telefaks korisnici se koriste telekomunikacijskom mrežom priključkom na pretplatničku telefonsku mrežu. Videoteks se temelji na distribuiranom informacijskom i komunikacijskom sustavu. Informacije koje korisnik dobiva preko videoteksa mogu biti u obliku teksta, grafike ili slike, a pristup različitim bazama podataka omogućen je preko osobnog računala i modema za komutaciju preko telefonske mreže. Mreža je koncipirana za rad unutar Republike Hrvatske, no omogućen je i pristup u svjetsku teleksnu mrežu kao i u videoteks mrežu odre enih europskih zemalja. U djelatnosti HT postoji prostorno razvojna neravnoteža zbog koje dolazi do naglašenih problema. S jedne strane se otvaraju velike mogućnosti razvitka, a s druge je razvitak i prostorno i tehnološki otežan. Prelazak s analogne na digitalnu tehnologiju predstavlja veliki tehnološki napredak u telekomunikacijama. Nova tehnologija u telekomunikacijama daje veći asortiman, bržu i kvalitetniju uslugu. Ovako neuravnoteženi razvoj odražava se i financijski na takav način da telekomunikacijama dohodak omogućava brži razvoj, a poštanskoj djelatnosti usporava. Lokalni vodoopskrbni sustavi postoje u Gornjoj Pištani, Donjoj Pištani i Duzluku gdje je izvršena kaptaža gorskih izvora. Opskrbljuje vodom Grad Viroviticu sa svim naseljima osim Jasenaš planiran završetak radova , sva naselja Općine Špišić Bukovica, sva naselja Općine Lukač, sva naselja Općine Gradina te gotovo sva naselja Općine Suhopolje u šest naselja vodoopskrba nije izvedena, ali je isho ena projektna dokumentacija. Ovaj sustav je 2009. Izdašnost podzemnog vodonosnog sloja na toj lokaciji znatno premašuje trenutačno zahvaćene količine te je ono predvi eno i za podmirenje regionalnih potreba. Vodovodna mreža obuhvaća grad Slatinu i naselja Bakić, Gornji Miholjac, Medinci, Markovo, Novi Senkovac, Sladojevci, Sladojevački Lug, Donji Meljani, Bistrica i Kozice. U pripremi je dokumentacija za: magistralni cjevovod Sladojevci — Slatina i spojni cjevovod Slatina — Radosavci — D. U Općini Sopje obuhvaćena su sva naselja. U Općini Nova Bukovica vodovodna mreža postoji samo u naseljima Nova Bukovica, Bukovački Antunovac, Miljevci i Brezik. Izra eni su glavni projekti za glavni opskrbni cjevovod DV 160 Brezik — Donja Bukovica i Miljevci — Dobrović, kao i spojni cjevovod Dobrović — Bjelkovac i distributivne mreže naselja Bjelkovac. Za općinu Mikleuš u tijeku je izgradnja vodovodne mreže za naselja Čojlug, Četekovac i Balinci. U Općini Ča avica izgra ena je vodovodna mreža u naselju Zvonimirovac u dužini od 3. Ovaj sustav je 2009. Vodoopskrbni sustav Orahovica temelji se na kaptaži izvora u brdskom dijelu. Kvaliteta vode je dobra te se prerada ne vrši. Zatečeni sustav ispunjava potrošačke potrebe. Izgra eni vodospremnički prostor i transportno distribucijska mreža omogućuju kvalitetnu opskrbu potrošača. Vodovodna mreža postoji u gradu Orahovica i naseljima Bjeljevina, Crkvari, Duzluk, Dolci, Nova Jošava, Stara Jošava. U izgradnji je spojni cjevovod Orahovica — Donja Pištana i distributivni vodovod Donja Pištana, rekonstrukcija vodovoda Duzluk, vodosprema Duzluk, spojni vodovod vodosprema Duzluk. Za vodovod Crkvari — Šume e i Dolci — Karlovac Feričanački postoji gra evinska dozvola. U Općini Čačinci vodovodna mreža izgra ena je samo u naseljima Čačinci i Bukvik, a u pripremi je gra evinska dozvola za izgradnju mreže u naselju Paušinci. U Općini Zdenci vodovodna mreža izgra ena je u svim naseljima. Ovaj sustav je 2009. Vodovodna mreža postoji u naseljima Pitomača, Otrovanec, Stari Gradec i dijelovima naselja Kladare. Za sva ostala naselja, osim naselja Križnica, postoje gra evinske dozvole za izgradnju vodoopskrbnog sustava. Vodoopskrba u tim naseljima riješena je preko uličnih hidroforskih postrojenja koja su u vlasništvu korisnika vode. Ovaj sustav je 2009. Vodovodnu mrežu imaju sljedeća naselja: Voćin, Kometnik, Jorgići, Macute, Bokane i Ćeralije. Za izgradnju spojnog cjevovoda Slatina — Radosavci — D. Kusonje — Mačkovac i distributivne vodovodne mreže naselja Radosavci — D. Kusonje isho ena je lokacijska dozvola. Za spojni cjevovod Mačkovac — Hum Varoš — Hum — Voćin i distributivne mreže naselja Hum Varoš u pripremi je potrebna dokumentacija. Započela je izgradnja nove vodospreme Kestenik zapremine 250 m3. Ovaj sustav je 2009. Lokalni vodoopskrbni sustavi postoje u Gornjoj Pištani, Donjoj Pištani i Duzluku gdje je izvršena kaptaža gorskih izvora. Stanovnici ostalih naselja Županije vodom se opskrbljuju iz kopanih, rje e bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont gdje je voda podložna onečišćenju s površine. Obzirom na neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda te upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, mogućnost obolijevanja od posljedica nekvalitetne vode je potencirana. Pokrivenost odvodnim sustavima naselja Virovitičko-podravske županije neprihvatljivo je niska jer od 188 naselja samo u tri grada Virovitica, Slatina i Orahovica i dijelu naselja Pitomača postoje odvodni sustavi. Dakako da je time standard življenja u svim naseljima izuzev navedenih daleko manji. Odvodni sustav grada Virovitice izgra en je kao mješovita kanalizacija u koju se ispuštaju i otpadne i oborinske vode. Odvodnja na području grada Virovitice obuhvaća još i prigradska naselja Milanovac, Taborište, Čemernica i Rezovac. Za naselja Korija, Podgorje, Sveti ura , i Golo Brdo isho ene su potrebne dozvole i početak radova očekuje se u rujnu ove godine. Naselje Jaseneš nema mogućnosti priključenja na postojeći sustav, već je potrebno izvesti novi. Odvodni sustav grada Slatine tako er je izgra en kao mješovita kanalizacija, ali nema ure aja za pročišćavanje, tako da se otpadna i oborinska voda iz kolektora direktno upušta u vodotoke Javorica i Ča avica. Kanalizacijski sustav obuhvaća samo grad Slatinu. U pripremi je projekt za koncepcijsko rješenje sustava odvodnje područja grada Slatine i idejni projekt pročistača otpadnih voda, za što postoji idejno rješenje. Odvodni sustav grada Orahovice izgra en je kao polurazdjelni. Nema ure aja za pročišćavanje otpadnih voda, tako da se otpadne vode direktno upuštaju u vodotok Vučicu. U izradi je glavni projekt za pročistač otpadnih voda, idejni projekt za odvodnju u naselju Duzluk i Orahovačka Bjeljevina — deponija Tuk. Odvodni sustav naselja Pitomače izgra en je kao mješoviti. Sustav sadrži pročistač otpadnih voda koji u svom sastavu ima samo mehanički dio, a u fazi idejnog rješenja je biološki pročistač. Nakon mehaničke obrade otpadna voda se ispušta u vodotok Vir. Za naselje Čačinci izvedena je I faza dužine 4. Započelo je izvo enje radova i na izgradnji pročistača otpadnih voda. Ostale JLS nemaju izveden sustav odvodnje, me utim, u izradi je dokumentacija za kanalizacijsku mrežu u naseljima Ča avica, Mikleuš, Gradina, Špišić Bukovica, Zdenci i Suhopolje. Za Voćin je isho ena lokacijska dozvola za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u dužini od 10. Za naselje Lukač izra en je glavni projekt i dobivena gra evinska dozvola, a za Sopje je u tijeku izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju kolektora i odvodnje za naselja Vaška — Kapinci — Sopje. U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Otpadne vode iz septičkih jama često se ispuštaju bez ikakvih zahvata nekontrolirano u najbliži odvodni jarak i dalje u najbliži vodotok. Većina septičkih jama je procjedna, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i vode do najbližeg recipijenta-melioracionog kanala ili vodotoka. Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Fizički pokazatelji o izgra enosti prijenosne mreže na području Županije prikazani su u sljedećoj tablici: Tablica 46 — Izgra enost prijenosne mreže Naponska Vrsta Jedinica razina kV objekta mjere TS kom 110 MVA ZDV km KDV km Iznos 2 120 71,8 - Izvor podataka: HEP-Zagreb, Direkcija za upravljanje i prijenos Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Županije. Elektroenergetski aspekt prostorno-razvojne neravnoteže očituje se u neizgra enosti elektrana od Osijeka na istoku do Dubrave na zapadu te Siska na jugozapadu. Premda postoji hidropotencijal rijeke Drave hidroelektrana se do sada nije mogla izgraditi zbog financijskih mogućnosti, me udržavnih dogovora i agresije na Hrvatsku. Tablica 47 — Izgra enost distribucijske mreže Naponska Vrsta razina kV objekta TS 35 ZDV KDV TS 10 ZDV KDV Jedinica mjere kom MVA km km kom MVA km km Iznos 13 93,0 75,245 7,410 503 88,52 728,582 62,693 Izvor podataka: Elektra Virovitica i Elektroslavonija Osijek Napomena: Fizički pokazatelji obuhvaćaju i industrijske trafostanice i dalekovode, tj. Sljedeća prostorno-razvojna neravnoteža očituje se u izgra enosti distribucijske mreže. Naime potrebe za električnom energijom svih naselja u sjevernim dijelovima Županije podmiruju se iz 10 kV mreže što do kraja planskog razdoblja neće u potpunosti zadovoljiti isporuku kvalitetne električne energije. Ovi aspekti prostorno-razvojne neravnoteže nisu do sada bili limitirajući čimbenici razvoja na prostoru Županije. Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. Na području Županije nalaze se vodovi visokotlačnog sustava veledistributera plina 50 bar , mjerno-redukcijske stanice MRS-e na tim vodovima, srednjetlačne 3 bar i niskotlačne 100 mbar distribucijske mreže u naseljima uz MRS-e. Mjerno-redukcijske stanice su smještene u Pitomači, olti, Virovitici, Suhopolju, Sladojevcima, Slatini, Ča avici, Čačincima i Orahovici. Od navedenih MRS-a one u olti i Sladojevcima izvedene su za priključenje velikih industrijskih potrošača direktno na magistralnu mrežu veledistributera, dok je oko svih ostalih MRS-a postojeći razvod obuhvatio široku i javnu potrošnju. Plinski sustav vezan na MRS Pitomača srednjetlačan je i obuhvaća sva naselja općine Pitomača, osim naselja Starogradački Marof i Križnica.. Plinski sustav vezan na MRS olta opskrbljuje plinom samo sušaru duhana olta. Plinski sustav vezan na MRS Virovitica srednjetlačan je i obuhvaća osim Virovitice i naselja Taborište, Milanovac, Čemernica i Rezovac. Središte Virovitice pokriveno je niskotlačnom mrežom. Plinski sustav vezan na MRS Suhopolje srednjetlačan je i izgra en samo u naselju Suhopolje. Plinski sustav vezan na MRS Slatina srednjetlačan je i obuhvaća osim Slatine i naselja Kozice, Bukovica, Brezik, Miljevci, Slatinski Lipik, Bakić i Sladojevci te uključuje i farmu Senkovac preko visokotlačnog voda plan 10 bar. Plinski sustav vezan na MRS Ča avica srednjetlačan je i obuhvaća naselja Ča avica, Šaševo, Starin i Vranješevici. Plinski sustav vezan na MRS Čačinci srednjetlačan je i obuhvaća naselja Čačinci, Mikleuš i Borik. Plinski sustav vezan na MRS Orahovica srednjetlačan je i obuhvaća naselja Orahovica, Crkvari, Nova i Stara Jošava, Dolci, Doljani, Bjeljevina, Duga Me a, Zdenci i Bankovci. Postojeći distribucijski razvodi većinom su koncipirani kao zaokruženi sustavi, dakle bez mogućnosti proširenja na okolna naselja priključenjem na najbliže vodove, nego će se to morati ostvariti rekonstrukcijama ili i novim linijama na MRS-ama. Magistralni rasplet bi uključujući potrebe za mjerno-redukcijskim postajama izgradnjom dionice ČačinciSlatina bio u cijelosti izgra en tako da problemi prostornog razvitka leže u distribucijskom raspletu. Topografsku sliku područja Županije karakterizira pretežito nizinski dio koji je vrlo pogodan za izgradnju plinskih mreža od mjesta napajanja do najudaljenijih naselja. Brdski dio područja Županije je osim nerazvijenosti i malog broja potencijalnih korisnika problematičan i zbog izvo enja mreže, što će utjecati na cijenu takvih sustava. Najveća naselja i najveći konzum vezana su uz postojeću magistralnu prometnicu Varaždin — Koprivnica — Virovitica — Slatina — Osijek. Na tom potezu je većina industrije i stanovništva pa je i najinteresantniji za izgradnju plinskih sustava. Plinske mreže su uglavnom izvedene u većim naseljima, a preostaje za izvo enje još u naseljima neposredno uz mjesta napajanja. Drugu grupu naselja čine naselja u nizinskom dijelu Županije podalje od izvora napajanja. Demografska struktura je karakterizirana varijabilnim kretanjem broja stanovnika, no povoljan je topografski izgled. Ovu grupu naselja moguće je plinoficirati u drugoj fazi plinoopskrbe. Treću grupu naselja čine naselja u brdskom dijelu. Demografski je uočljiv pad broja stanovnika u gotovo svim naseljima. To je najnerazvijeniji dio Županije i izgradnja plinskih sustava je vjerojatna tek u konačnoj fazi. Radovi na sanaciji započeli su 2006. U drugoj polovici 2007. Temeljem odluke Vlade, u 2009. Troškove izgradnje, projektiranja i stručnog nadzora u cijelosti je financirao Fond. Odlagalište otpada Radosavci — Izvo enje radova na sanaciji odlagališta započelo je 2005. U sklopu sanacije izveden je sustav za sakupljanje procjednih voda, biljni ure aj, ograda odlagališta, geosintetski dren za vodu i plin, a na sanirani dio postavljena je geomembrana i zaštitni zemljani sloj i zasijana je trava. Odlagalište otpada Tuk — Sanacija ovog odlagališta započela je 2004. Projektom sanacije predvi ena je izgradnja nove plohe za odlaganje otpada, kapaciteta oko 85. Predvi ena površina dovoljna je za odlaganje otpada za razdoblje od 18 godina. Sva navedena legalna odlagališta, nakon uspostave rada županijskog centra za gospodarenje otpadom, prema Prostornom planu županije, pretvoriti će se u reciklažna dvorišta i pretovarne transfer stanice. Divlja odlagališta Donošenjem Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta postojeća odlagališta otpada, koja ne zadovoljavaju uvjete utvr ene Pravilnikom, moraju biti sanirana najkasnije do 31. Mnoge jedinice lokalne samouprave iskoristile su mogućnost dodjele financijskih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti za sanacije odlagališta otpada, uz vlastita proračunska sredstva za tu namjenu, ali broj divljih odlagališta još uvijek je znatan na području županije. Gupca uz gradsku obilaznicu Donji Meljani Bistrica Kozice Sladojevci k. Sladojevci Novi Senkovac, k. Gornji Miholjac Gornji Miholjac, k. Gornji Miholjac Napomena Za nastavak sanacije gradskog odlagališta utrošeno je u 2009. FZOEU participirao je u iznosu od 4. Črešnjevici Za sanaciju odlagališta utrošeno je 50. Bukovica Orahovica Dolci, k. Dolci Nova Jošava, k. Nova Jošava Crkvari, k. Stara Jošava Klanac k. Orahovica Pitomača Špišić Bukovica Lukač Gradina Suhopolje Grabrovnica, k. Dugo Selo Lukačko Selište, k. Gornje Bazje nema divljih odlagališta Orešac, k. Cabuna Jugovo Polje, k. Naudovac Fond za zaštitu okoliša i energ. Pivnica Nema divljih odlagališta nema divljih odlagališta nema divljih odlagališta nema divljih odlagališta nema divljih odlagališta Sopje Ča avica Nova Bukovica Mikleuš Voćin Od FZOEU za sanaciju odlagališta dobivena su sredstva su u iznosu od 871. Vrijednost radova je 1. Upravni odjel z prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Duga Me a, k. Orahovica Duga Me a, k. Bare Zokov Gaj, k. U sljedećoj tablici prikazan je popis dozvola za gospodarenje otpadom koje je izdalo nadležno županijsko tijelo. Podaci o tvrtki Flora Vtc Virovitica d. Datum izdavanja dozvole 08. Naziv dozvole privremena dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja i skladištenja neopasnog otpada privremena dozvola za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja i skladištenja neopasnog otpada dozvola za sakupljanje komunalnog neopasnog otpada dozvola za sakupljanje neopasnog otpada privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom dozvola za sakupljanje neopasnog otpada Opis otpada obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja neopasnog otpada na gradsko odlagalište privremena dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja komunalnog i neopasnog otpada obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja neopasnog otpada na odlagalište u Radosavcima sakupljanje i skladištenje metalnog otpada Datum isteka dozvole 08. Crnac — promet d. Radića 2, Slatina Braće 17. Golo Brdo 2e Virovitica 24. Vladimira Nazora 388 Slatina Obrt Kozičanka Kozice 209 Slatina Papuk d. Nazora 14 Orahovica 19. Podravina — promet d. Nazora 125 Kloštar Podravski Eko Flor Plus d. Šlomovića 12 Virovitica 14. Gradišćanska 20 obradu i skladištenje i Zagreb oporabu obrada električnog električnog i i elektroničkog elektroničkog otpada na lokaciji otpada Vukovarska 5 Virovitica Unijapapir d. Radnička cesta 22 sakupljanje i skladištenje Zagreb skladištenje neopasnog otpada neopasnog na lokaciji otpada Industrijska bb Slatina 05. Zbora narodne garde 3 sakupljanje, skladištenje, Virovitica skladištenje, obrada i oporaba oporabu i otpadnog jestivog obradu otpadnog ulja i masti u jestivog ulja biodizel u pogonu u Virovitici Pitomača 18. RS Metali Virovitica sakupljanje i privremeno privremeno skladištenje i skladištenje obrada taljenje metalnog otpada metalnog otpada Izvor podataka. Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom za 2009. Upravni odjel za prostorno ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša 11. Radića 161 Slatina 15. Tablica 51 — Teritorijalna nadležnost komunalnih tvrtki i koncesionara na području županije Rb. Komunalna tvrtka Flora Vtc d. Virovitica Teritorijalna nadležnost Virovitica Lukač Gradina Šp. Bukovica Suhopolje Slatina Ča avica Nova Bukovica Sopje 2. Eko Flor Plus d. Jastrebarsko Orahovica Mikleuš Čačinci Zdenci Pitomača Crnac Voćin Po opsegu i djelokrugu rada izdvaja se komunalna tvrtka Flora Vtc d. Navedene koncesije dobivene su za cijelo područje RH, dok je koncesija za zbrinjavanje otpadnih guma dobivena za područje četiri županije. Na području županije u 2008. Od te količine na odlagalištu je završilo 24. Tablica 52 — Pregled količina skupljenog komunalnog otpada za 2008. Eko — Flor Plus d. Ukupno t Količina t 120,00 13 023,65 7 363,93 1 324,00 3 000,00 511,80 25 343,38 Izvor podataka: Izvješće o komunalnom otpadu za 2008. Glavni problemi gospodarenja otpadom na području županije su: divlja odlagališta otpada, problemi neodgovarajućeg zbrinjavanja opasnog otpada, uključujući ambalažu poljoprivrednih zaštitnih sredstava i relativno slaba edukacija stanovništva vezana za ovu problematiku. U tijeku je projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom na čijem bi se prostoru zbrinjavao otpad sa cijelog područja županije. Društvena infrastruktura a Obrazovanje Odgoj i školstvo na području Županije, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, srednjim školama i učeničkom domu. Dosadašnji razvoj odgoja i obrazovanja na području Virovitičko-podravske županije bio je sukladan ukupnom razvoju obrazovanja na području Republike Hrvatske te nešto više prilago en potrebama ovdašnje sredine. Osnovne škole imaju u svom sastavu šezdeset i tri 63 područne škole koje u pravilu poha aju učenici od I do IV razreda i dvije 2 područne glazbene škole. U svim osnovnim školama bilo je tijekom šk. Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u Osnovnoj glazbenoj školi J. Vlašimsky Virovitica sa Područnom glazbenom školom u Pitomači te u Osnovnoj glazbenoj školi Slatina s Područnom školom u Orahovici. Detaljniji podaci o svakoj pojedinoj školi vidljivi su iz sljedeće tablice. Tablica 53 — Osnovne i područne škole na području Županije BROJ UČENIKA I RAZREDNIH ODJELA OSNOVNIH ŠKOLA Virovitičko-podravske županije za školsku godinu 2010. CESARCA, ŠPIŠIĆ BUKOVICA VII I. RO 310 14 10 1 14 2 39 4 9 1 29 2 411 24 PŠ Vukosavljevica Ukupno učenika Ukupno RO učn. RO Matična škola PŠ Humljani Ukupno učenika Ukupno RO učn. TRSTENJAK ČA AVICA I. Matična škola PŠ Sopje PŠ Ilmin Dvor PŠ Noskovci Ukupno učenika Ukupno RO učn. Matična škola PŠ Bakić PŠ Josipovo PŠ Miholjac PŠ Novaki PŠ Vaška POSEBNI ODJELI Ukupno učenika Ukupno RO Gornji učn. Matična škola PŠ Bačevac PŠ Brezovica PŠ Budakovac PŠ Detkovac PŠ Novi Gradac PŠ Rušani PŠ Žlebina učn. Matična škola PŠ Jošava Ukupno učenika Ukupno RO učn. Matična škola PŠ Dugo Selo PŠ Lukač PŠ Turanovac PŠ Terezino Polje PŠ Veliko Polje RO Ukupno učenika Ukupno RO 23 1 učn. MAŽURANIĆ, ORAHOVICA VII II. KOVAČIĆA, GORNJE BAZJE VII II. Matična škola PŠ Rasrovac PŠ Crnac Ukupno učenika Ukupno RO učn. RO OŠ MIKLEUŠ, MIKLEUŠ III. RO OŠ SUHOPOLJE, SUHOPOLJE III. NAZORA, NOVA BUKOVICA II. Krčevine PŠ Čemernica PŠ Taborište Ukupno učenika Ukupno RO učn. Ukupno učenika Ukupno RO 951 46 2 16 1 5 101 4 II. RO OŠ VIROVITICA IV. VLAŠIMSKY Matična škola PŠ Pitomača Ukupno učenika Ukupno RO učn. RO 211 21 63 9 274 30 OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA SLATINA Matična škola PŠ Orahovica Ukupno učenika Ukupno RO učn. RO 215 16 46 4 261 20 VI. Pet srednjih škola i učenički dom nalaze se u Virovitici, dvije srednje škole nalaze se u Slatini, a po jedna u Orahovici i Pitomači. Strukovna škola Virovitica Program - opća - jezična - prir. Tehnička škola Virovitica 4. Industrijskoobrtnička škola Virovitica - instalater grijanja i klimatizacije-JMO - strojobravar-JMO - autolimar — JMO - automehaničar-JMO - elektromehaničar-JMO - cvjećar - kozmetičar-JMO - vodoinstalater - pomoćni cvjećar - zidar — JMO - frizer-JMO - pom. Industrijskoobrtnička škola Slatina 7 108 III RAZR. Stjepan Ivšić Orahovica 8. Srednja škola Pitomača 9. Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici UKUPNO 1109 1128 Izvor podataka: Upravni odjel za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije Učenički dom u Virovitici pruža smještaj učenicima srednjih škola kao i odre enom broju učenika Osnovne škole s posebnim programom iz Virovitice. Maksimalni smještajni kapacitet doma je 110 kreveta, a odgojno-obrazovni rad organiziran je cjelodnevno u 4 odgojne grupe. Izvedbeni program ima dva smjera: Informatički menadžment i Menadžment ruralnog turizma. Predškolski odgoj obavlja se u devet dječjih vrtića koji se nalaze u Virovitici, Pitomači, Suhopolju, Slatini, Orahovici, Voćinu, Zdencima i Čačincima. Na području Županije djeluje Opća bolnica Virovitica. Opća bolnica Virovitica kao županijska bolnica pruža stacionarnu zdravstvenu zaštitu organiziranu po odjelima na ukupno 300 bolničkih kreveta. Na području Županije djeluje Dom zdravlja Virovitičkopodravske županije. Ambulanta Špišić Bukovica 3. Ambulanta Gornje Bazje 5. Ambulanta Dugo Selo Lukačko 7. Ambulanta Ča avica 12. Ambulanta Nova Bukovica 17. Virovitica Virovitica Virovitica Pitomača Š. Selo Gradina Suhopolje Cabuna Pivnica Slatina Ča avica Sopje Vaška Voćin Ćeralije N. Bukovica Mikleuš Orahovica Čačinci Zdenci Crnac Rastovac Virovitica Virovitica Pitomača Slatina Orahovica Borova Virovitica Vrsta objekta 4. Opća bolnica Dom zdravlja Hitna medicinska p. Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Dom zdravlja Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Dom Zdravlja Ambulanta Ambulanta Ambulanta Ambulanta Zavod za javno zdravstvo Zdravstvena njega u kući Zdravstvena njega u kući Zdravstvena njega u kući Zdravstvena njega u kući Zavod za soc zdravstvenu zaštitu Dom umirovljenika Broj ležaja 5. Županija Grad Virovitica Bivša o. Virovitica i općina Pitomača Općina Pitomača Općina Š. Bukovica Bušetina, Rogovac G. Selo Lukačko Općina Gradina Općina Suhopolje Cabuna i okolina Pivnica i okolina Grad Slatina Općina Ča avica Sopje i okolina Vaška i okolina Voćin i okolina Ćeralije i okolina Općina N. Bukovica Općina Mikleuš Grad Orahovica Općina Čačinci Općina Zdenci Općina Crnac Rastovac i okolina Županija Bivša općina Virovitica Općina Pitomača Bivša Slatina Bivša Orahovica Županija 375 Županija općina općina 1. Pitomača Špišić Bukovica Lukač 3 1 1 2 Gradina Suhopolje 1 2 1 1 Slatina Ča avica Sopje Voćin N. Bukovica Mikleuš Orahovica Čačinci Zdenci Crnac Virovitica 6 1 3 1 1 1 1 2 1 1 - 2 - 29. Sukladno mreži domova kao i onima izvan mreže na našem području djeluje Dom za psihički bolesne odrasle osobe Borova te tri doma za starije i nemoćne u privatnom vlasništvu Slatina i Pitomača, Orahovica , kao i šest obiteljskih domova Borova, Špišić Bukovica, Virovitica i Pitomača i Dnevni boravak za stare i nemoćne u Virovitici, koji je u nadležnosti Ministarstva obitelji i branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. U Županiji djeluju udruge osoba s invaliditetom Virovitica i Slatina kao i gradske organizacije Crvenog križa koje obavljaju humanitarne djelatnosti: distribuciju hrane, higijenskih proizvoda i odjeće socijalno ugroženim osobama te pomažu u socijalnim programima kao što je dobrovoljno davanje krvi. Ova društva i institucije imaju humanitarni karakter u kojima se provode socijalni programi, dobrovoljna davanja krvi i aktivnosti prve pomoći. Socijalna skrb provodi se u koordinaciji Upravnog odjela za društvene djelatnosti Županije. Smatra se da, u uvjetima skromnih proračunskih sredstava, zadovoljava uključenost i zainteresiranost lokalne zajednice u rješavanju problema socijalno ugroženih osoba, kao i sve veća suradnja s nevladinim organizacijama. Me utim, sadržajnije potrebe osoba socijalne skrbi nisu zadovoljene tako da u tom smislu treba znatno pojačati aktivnosti. Tablica 57 — Broj korisnika socijalne skrbi PUNOLJETNI KORISNICI — STANJE I KRETANJE PREMA KATEGORIJAMA: R. CZSS VIROVITICA OSOBE KOJE NEMAJU DOVOLJNO SREDSTAVA ZA ŽIVOT OSOBE KOJE NEMAJU DOVOLJNO PRIHODA ZA UZDRŽAVANJE OSOBE DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA TJELESNO ILI MENTALNO OŠTEČENE OSOBE PSIHIČKI BOLESNE OSOBE I OVISNICI ODRASLE OSOBE U STANJU RAZLIČITIH POTREBA SOCIJALNE SKRBI PRAVA USLUGE I MJERE - SVI SKRBNIŠTVO I POSVOJENJE SKRB IZVAN VLASTITE OBITELJI ODGOJNE MJERE ZAŠTITE I SIGURNOSTI NOVČANE POMOĆI I DRUGI MATERIJALNI OBLICI POMOĆI OSTALI OBLICI SKRBI I USLUGE 2008. Virovitica 1495 4397 67 1627 163 2998 Slatina 2009. Virovitica 1515 4425 86 1609 156 2946 Slatina 1. DJECA I MLADEŽ PREMA KOJIMA JE PRIMJENJENA MJERA OBITELJSKO PRAVNE ZAŠTITE 2. DJECA I MLADEŽ DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA 3. TJELESNO ILI MENTALNO OŠTEĆENA DJECA I MLADEŽ 4. PSIHIČKI BOLESNA DJECA I MLADEŽ TE OVISNICI 5. DJECA I MLADEŽ I STANJU RAZLUĆITIH POTREBA SOCIJALNE SKRBI Izvor: CZSS Virovitica, 2009. Virovitica Slatina 392 375 361 149 240 2009. Gradovi i općine imaju svoja vijeća i upravna tijela ili više upravnih tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno općinskoj razini, a smještena su u sjedištima tih teritorijalno-političkih jedinica. Me utim, mreža organizacija i ustanova s područja kulture i umjetnosti ipak nije potpuno zadovoljavajuća, osobito na prostorima koji su do sada gravitirali centrima bivših općina, a novim teritorijalno-političkim ustrojstvom dana im je odre ena razina samostalnosti. Na takvim prostorima nema uopće ustanova kulture osim eventualno društvenih domova pa je stanovništvo u zadovoljavanju svojih potreba za kulturom ostalo i dalje orijentirano na mjesta u kojima takve ustanove postoje. Grad Virovitica, kao žarište razvoja cjelokupnog ovog područja, ujedno je bio i jest centar kulturnih zbivanja i mjesto koncentracije kulturnih ustanova. Na području Virovitičko-podravske županije djeluju, prema djelatnostima, sljedeće ustanove i organizacije kulture: 1. Muzejsko-galerijska djelatnost: Gradski muzej Virovitica u Virovitici Zavičajni muzej u Suhopolju Zavičajni muzej u Slatini Gradski muzej u Orahovici 3. Bibliotečna djelatnost: Gradska knjižnica i čitaonica u Virovitici regionalna Gradska knjižnica i čitaonica u Slatini Gradska knjižnica i čitaonica u Orahovici Knjižnice u sklopu visokih i viših, srednjih te osnovnih škola 4. Likovna umjetnost atellieri likovnih umjetnika u Virovitici i Pitomači Teodor Trick, Šimić i dr. Kinematografija kino Doma oružanih snaga u Virovitici kino u Slatini kino u Orahovici Upravna područja koja spadaju u djelokrug kulture, najvećim dijelom ure ena su posebnim zakonima. Tu djeluje niz kulturno-umjetničkih društava. Osim KUD-ova, aktivno je i niz likovnih udruženja, videoteka i sl. Na području Županije dosta je razvijena i tehnička kultura, a djeluje u sljedećim područjima: foto-video tehnika, elektronika i radiotehnika, zrakoplovstvo, inovatorstvo, ekologija i dr. Nosioci aktivnosti su najčešće škole, radio i auto klubovi, fotosekcije i niz drugih organizacija. U prostoru Virovitičko-podravske županije postoji niz vrijedne i zaštićene kulturne i prirodne baštine dvorci, perivoji, sakralni kompleksi, pojedinačni spomenici kulture, zaštićeni prirodni dijelovi , koja čini dobar potencijal za budući razvoj djelatnosti kulture. Tablica 59 — Podaci o objektima kulture i umjetnosti Povr šina m2 Broj djela tnika Ukupan broj knjiga i publik. Naziv ustanove Naklada kom 1. Gradski muzej Virovitica Gradska biblioteka i čitaonica, Virovitica Kazalište Virovitica profesionalno Informativni centar, Virovitica a Virovitički list b Hrvatska radio postaja, Virovitica c Virovitička televizija Centar za kulturu Slatina a Gradska knjižnica i čitaonica b Zavičajni muzej Slatina c Kino Radio Marinianis, Slatina Gradska knjižnica Orahovica Radio postaja Orahovica 950 6 250 5 18 40. Sadašnja materijalna osnova športa i rekreacije i mogućnosti za razvoj ovih aktivnosti ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe stanovništva i još je uvijek relativno mali postotak stanovništva obuhvaćen tim aktivnostima. Škole su vrlo često jedini nositelj tjelesnog odgoja djece i mladeži, a u nedostatku osnovnih materijalnih uvjeta dvorane, tereni i oprema i kadrova nisu u mogućnosti svoju funkciju potpuno uspješno obaviti. Odre eni vid športskih i rekreacijskih aktivnosti obavlja se u pojedinim poduzećima te športskim klubovima i udrugama. Težište u dosadašnjem razvoju športa i rekreacije bilo je na omasovljenju tih aktivnosti te proširenju i obogaćivanju oblika i sadržaja športskih i rekreacijskih aktivnosti. Postoji niz različitih oblika djelovanja uključujući takmičarski šport i šport i rekreaciju u pojedinim športsko rekreacijskim društvima, a obuhvaćen vannastavnim aktivnostima djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama, dok je aktivnost predškolske djece i odraslih prilično slabo izražena. Bukovica Šport ska dvora na Nogo met. Mreža športskih ustanova i objekata najrazvijenija je u Gradu Virovitici kao županijskom centru te u naseljima koja su u dosadašnjem teritorijalno-političkom ustrojstvu bila sjedišta teritorijalnih jedinica Orahovica, Pitomača, Slatina. Velik broj naselja s područja Županije ima tako er minimalnu razinu športskih terena i objekata uglavnom nogometno igralište , me utim ona nije dostatna za kvalitetan razvoj športa i rekreacije. Zaštićena graditeljska i prirodna baština a Graditeljska baština Prema podacima Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Požegi: Tablica 61 — ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA I ZONE R. NAZIV KULTURNOG DOBRA Arheološko nalazište IvanjciŽivkov brijeg Arheološko nalazište Duljine-Gradina Arheološko nalazište Sjenjak K. Gradinska Brezovica Gradina Gornja Bukovica K. NOVA BUKOVICA SLATINA SLATINA NOVA BUKOVICA BAKIĆ MEDINCI 1. SLATINA SLATINA MEDINCI SLADOJEVCI 2. Arheološko nalazište Turski grad - Medinci Arheološko nalazište HruščikBrodišće Medinci Sladojevci 673 Z-2897 P-2601 3. SLATINA SLADOJEVCI Arheološko nalazište Jurmanuša Sladojevci 4. SLATINA SLADOJEVCI Arheološko nalazište Lipa Sladojevci 5. SLATINA SLADOJEVCI Arheološko nalazište Lug Sladojevci 6. SLATINA SLATINA Arheološka zona Krivaja Arheološka zona Lipik Podravska Slatina Podravska Slatina P-3325 8. SLATINA SLATINA Arheološka zona Pašnik Arheološko nalazište Veliko polje-Berezine Podravska Slatina Podravska Slatina 10. SLATINA SLATINA Arheološka zona Veliko polje— Potočani Podravska Slatina P-2932 12. SLATINA SLATINA Arheološka zona Veliko poljeRadunjevci Podravska Slatina P-2853 13. SOPJE SOPJE SOPJE SOPJE 7. SOPJE SOPJE SUHOPOLJE SUHOPOLJE SOPJE ŠPANAT OREŠAC OREŠAC Sopje Gornji Miholjac Orešac Orešac Z-2898 R-632 Z-5182 Z-5184 9. U postupku revizije 10. SUHOPOLJE SUHOPOLJE PČELIĆ PČELIĆ 13. SUHOPOLJE SUHOPOLJE SUHOPOLJE SUHOPOLJE ZVONIMIROVO ZVONIMIROVO 18. ŠPIŠIĆ BUKOVICA ŠPIŠIĆ BUKOVICA VIROVITICA VIROVITICA LOZAN ŠPIŠIĆ BUKOVICA JASENAŠ VIROVITICA 19. VIROVITICA VIROVITICA Virovitica 18. VIROVITICA VIROVITICA Virovitica 21. VIROVITICA VIROVITICA Arheološko nalazište ViroviticaKiškorija sjever Arheološko nalazište Korija Virovitica 23. VOĆIN VOĆIN VOĆIN MACUTE 22. Macute, i Z-4818 k. Bokane Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi od 06. Napomena: Crnom bojom označena su registrirana nalazišta, a plavom bojom preventivno zaštićena nalazišta Arheološko nalazište Antunovac Špiritana Kompleks srednjovjekovno g arheološkog nalazišta unutar gradskog područja Arheološko nalazište Sv. Z— 2799 Tablica 63 — POJEDINAČNA KULTURNA DOBRA R. Slatinski Drenovac Slatinski Drenovac Ča avica Lukač K. Z - 4090 Z - 4715 04. Z - 369 04. Lovre Manastir sa crkvom sv. Nikole Ostaci Plemićke kurije Curiae Nobilitaris Crkva Uzašašća sv. Križa Srednjovjekovni grad «Ružica» Srednjovjekovni grad Oršulić Crkva sv. Trojice Župna crkva sv. Barbare Župna crkva sv. Josipa Dvorac Janković Župna crkva Kraljice sv. Krunice Dvorac grofa Janković Župna Crkva sv. Terezije Avilske Kapela sv. Marije Dvorac Pejačević Zgrada stare apoteke Rezidencija franjevačkog Nova Bukovica Stara Jošava Manastir Orahovica Duzluk Orahovica Duzluk, Orahovica Duzluk Pitomača Turnašica Gornji Miholjac Sladojevci Podravska Slatina Cabuna Cabuna Suhopolje Suhopolje Bušetina 130 Trg bana J. Z - 370 Z-4714 04. Z - 377 04. Z - 375 08. Z - 376 18. Z - 2196 18. Z - 2195 04. Z — 371 04. Z — 378 Z-4542 04. Z — 379 04. Z — 380 04. Z - 366 04. Z — 381 04. Z — 383 06. Z-4089 Z - 3347 Z-2878 25 26 27 VIROVITICA VIROVITICA VIROVITICA Spomen kosturnica s brončanim spomenikom izvan zone zaštite 28 04. Z - 372 MACUTE Crkva Uspenja Macute 493 29 04. Z - 384 VOĆIN Crkva Blažene Voćin 121, 120 31 04. Z - 385 Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi od 06. Vojvo anske divizije na katolič. R - 339 ČAČINCI 2 3 4 ČA AVICA GRADINA MIKLEUŠ NOSK. Gupca 92, kuća Konečni Josipa Zgrada u Strossmayerovoj ulici — Gazdek Valenta Spomen kosturnica sa skulpturom borca na gradskom groblju u Virovitici Spomen kosturnica sa spomenikom Spomenik i grobnica seljaka iz sela Kometnik i Dobrić Rodna kuća nar. Miljanovića Karaule Skupna grobnica 7 boraca NOR-a i ŽFT Grobnice nar. Jorgića s palim borcima i ŽFT u parku Skupna grobnica palih boraca Spomenik 14 boraca 25. Ivana Krstitelja Župna crkva sv. Ilije Župni dvor Dvorac K. Josipa 3 19 SOPJE Župna crkva sv. SOPJE Marije Magdalene 20 VIŠNJICA Pustara Višnjica ergela arapskih konja 21 JASENAŠ Pravoslavna VIROVITICA R - 312 crkva sv. Ilije 22 OBRADOVCI Pravoslavna ZDENCI crkva Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zaštićenih kulturnih dobara, stanje: srpanj 2010. Petra apostola Inventar kapele sv. Lovre Inventar manastirske crkve sv. Terezije Avilske Inventar franjevačke crkve sv. Roka Orgulje u crkvi sv. Roka u Virovitici Knjižni fond knjižnice Franjevačkog samostana Gradski muzej; -Likovna zbirka 370 predmeta Gradskog muzeja u Virovitici -Zbirka donacija Branislava Glumca 165 predmeta K. Ča avica Crkvari Manastir Orahovica Orahovica Suhopolje Virovitica Virovitica Virovitica K. Z - 2295 Z - 2296 1,2 R - 139 Z - 2297 Z—2294 R-1 Z — 2293 R-2 Z - 2876 R-154 9 VIROVITICA Virovitica 510:VTC 25. Z4057 R - 61 Inventar E - 168 pravoslavne crkve sv. Ilije 11 SLATINA SLATINA Zavičajni muzej; Slatina 30. Etnografska 510:POS studenog zbirka 1816 2009. Rpredmeta 4291 Zbirka NOB R - 143 Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zaštićenih kulturnih dobara, stanje: svibanj 2010. Z - 3611 2 SLATINA Slatina Z - 3612 Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, lista zaštićenih kulturnih dobara, stanje: do veljače 2008. Turski grad turski grad — preventivna zaštita, 2008. Park u Suhopolju reg. Park u Slatini reg. Cijeli krajobraz je zanimljiv po svom ujednačenom i uravnoteženom dojmu i po uklopljenosti različitih krajobraznih elemenata. Ukupnu sliku tih obilježja trebalo bi nadalje očuvati. Dvije osnovne geomofološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski. Brdski vegetacijski pokrov čine šume bukve, hrasta kitnjaka i jele, dok nizinski vegetacijski pokrov čine velike zaravnjene površine koje su: intenzivno obra ene ravnice, nizinske hrastove šume i bare i zamočvarena područja uz rijeku Dravu. U ukupnoj površini Županije udio šumskih i poljoprivrednih površina je podijeljen 32:57. To su uz vode i najznačajniji prirodni resursi ovog područja. Šume brdskog područja su mješovite sastojine hrasta kitnjaka i graba, bukve, jele dok su mjestimično prisutne i sastojine crnogoričnih kultura. Uz sastojine tvrdih i mekih listača javljaju se i sastojine kestena. Na Papučkom području, kao posebna vegetacijska i gospodarska dragocjenost, javlja se šumska zajednica jele. Ova se javlja u najvišoj zoni Papuka, uz panonsku i gorsku šumu bukve. Fragmentarno se javlja šuma gorskog javora i običnog jasena te šuma hrasta kitanjaka i graba sa značajnim udjelom bukve. Šume hrasta kitnjaka i graba zauzimaju toplije rubne predjele. Panonske jelove šume razvile su se u poseban raritet ovog područja, kako po odvojenosti od areala jele, tako i pod utjecajem geološke podloge. Na Papučkom području, jedan dio tih šuma zaštićen je kategorijom posebni rezervat šumske vetegacije Sekulinačke planine. Na Papučkom području, brdski dio vegetacije je pod moritanskom bukovom šumom, gdje se kao raritet javljaju termofilne vrste. Slatinski Drenovac kategorijom park-šume zaštićena je šuma Jankovac, gdje dominiraju bukove šume mezofilnog karaktera. Nizinski tip vegetacije predstavljen je nizinskim i dravskim šumama koje su u velikoj mjeri reducirane u korist obradivih površina. To se posebno odnosi na šume hrasta lužnjaka s različitim subasocijacijama, uvjetovanim mikroreljefom. Većim dijelom u nizinskim šumama se kao plantažne sastojine javljaju topole i druge gospodarske vrste Jasenovačka, Bazovačka šuma. Dravske šume su prirodne autohtone sastojine vrbe, a u većoj mjeri su pretvorene u niski sloj šaševa i šibljika. Uz rijeku Dravu nastala su i područja specifične močvarne vegetacije, gdje je dominirajući predstavnik trska. Očuvanjem sadašnjeg stanja prirodnih biotopa na ovom prostoru, pruža se mogućnost za očuvanje i zaštitu autohtone flore kao temeljnog prirodnog resursa. Me u brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca zelena žaba, gatalinka, zelena i siva gubavica, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak i gmazova bjelouška, ri ovka i u nizinskim i brdskim područjima. Po barama i močvarama živi barska kornjača. Posebno je značajna i raznovrsna ornitofauna. Osobito vrijedna područja močvarne ornitofaune su Predrijevačka i Sopjanska bara. Ove i brojne druge bare uz rijeku Dravu, značajne su za gnijež enje divljih pataka, gnjuraca, crne liske, vodenih kokošica, trstenjaka. Od grabljivica na cijelom području dolazi škanjac mišar, kao i jastreb, iako rje e. Vrlo korisne na biocenom su sove sovica šumska, sova močvarica, ćuk itd. U nizinskim i brdskim šumama od dupljašica javljaju se djetlovke: zelena žuna, mali i veliki dijetao, a rijetka je crna žuna. Me utim, uslijed reduciranja šumskog fonda, ovaj ptičji fond je tako er reduciran. U nizinskim područjima rasprostranjene su trčka i fazan, dok je prepelica sve rje a, kao i šumska šljuka i šljuka livadarka i kokošica. Od rijetkih vrsta ptica, ovdje se mogu vidjeti lještarka i crna žuna. Fauna sisavaca je tako er raznovrsna rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica. Velika lasica je vrlo rijetka i primijeti se u području uz Sopjansku baru. Uz Dravu obitava i vidra, ali je to vrsta faune koja je jako prorije ena. U šumama, u planinskim predjelima, obitava kuna zlatica, a na cijelom području rasprostranjena je visoka i niska divljač srna, jelen, divlja svinja, lisica i zec. Zakona o zaštiti prirode N. Zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno, kao i sve podzemne životinje, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga područja za pojedinu vrstu nije drugačije odre eno. Zaštićene divlje svojte Korištenje zaštićenih divljih svojti dopušteno je na način i u količini da se njihove populacije na državnoj ili na lokalnoj razini ne dovedu u opasnost, sukladno članku 94. Zakona o zaštiti prirode N. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode vodi evidenciju o načinu i količini korištenja zaštićenih divljih svojti radi utvr ivanja i praćenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog korištenja zaštićena divlja svojta ugrožena, ministar može donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograničava korištenje te svojte. Direktiva o pticama Ova direktiva bila je donesena još 1979. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 ptičju svojtu vrstu ili podvrstu te zahtijeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za njihov opstanak. Tako er se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorišćivanje, prodaja ili komercijalizacija većine ptičjih vrsta. Načinjene su odre ene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se članicama učiniti iznimke u slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštititi dovoljan broj i u dovoljnoj površini najpovoljnijih područja za zaštitu ptičjih vrsta iz Dodatka I Direktive SPA područja koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U zemljama EU proglašeno je 5174 SPA područja ukupne površine veće od 530774 km2. Direktiva o staništima Cilj ove direktive donesene 1992. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže područja NATURA 2000. Ova područja SAC područja značajna su za očuvanje ugroženih vrsta osim ptica i stanišnih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. Kod odabira područja u obzir se uzimaju isključivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi. Prilikom upravljanja područjima NATURA 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provo enjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranžmanima s vlasnicima i korisnicima zemljišta kroz koje se osigurava primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. Nove članice EU na dan pristupa moraju predati popis predloženih područja za NATURA 2000 s odgovarajućom bazom podataka o svakom pojedinom području. Crvene knjige Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim svojtama vrstama ili podvrstama koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema me unarodnim kriterijima koje je postavila me unarodna unija za zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno obra uju u crvenim knjigama. Crvene knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su kompetentni stručnjaci te one predstavljaju temelj za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis obuhvaća vrste s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se smatra da su pred izumiranjem CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene i V — osjetljive te vrste koje bi mogle postati ugrožene ukoliko se ne poduzmu zaštitne mjere NT - niskorizične i LC najmanje zabrinjavajuće , kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD - nedovoljno poznate. Uz tablicu s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije pred izumiranjem - u kategorijama CR, EN i VU navedeni su i osnovni podaci. Tablica 69 — Popis ugroženih vrsta sisavaca na području Virovitičko-podravske županije SZ strogo zaštićena svojta, Z - zaštićena svojta; EN - ugrožena, VU -rizična, NT - potencijalno ugrožena, LC - najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno ugrožena, ZZP - Zakon o zaštiti prirode N. Posebna područja zaštite SAC - Special Area of Conservatiori. Od ugroženih vrsta izdvajamo šišmiše od kojih su najugroženije sljedeće vrste: dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je na en i u rudnicima te napuštenim podrumima. Cesto mijenja skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i krovištima crkava. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja. Razlozi ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u špiljama. Ugrožen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je zamijećen uočljivi pad brojnosti. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama Spitzenberger, usmena informacija. Na zimovanju je dosad na en u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije.